Elisabetta Capannelli, talijanska ekonomistica s 25-godišnjim iskustvom na području razvoja, imenovana je za novu voditeljicu Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju sa sjedištem u Zagrebu. Posljednje četiri godine vodila je Ured Svjetske banka za Rumunjsku i Mađarsku u Bukureštu, a u Zagrebu će zamijeniti Carlosa Pineruu, koji je vodio Ured od rujna 2014. godine.
Elisabetta Capannelli u Italiji je radila za neovisnu konzultantsku tvrtku Nomisma iz Bologne,koju je 1981. godine osnovala grupa ekonomista među kojima je bio Romano Prodi, bivši predsjednik Europske komisije i bivši talijanski premijer.
Međunarodnu karijeru započela je 1992. u Azijskoj razvojnoj banci u Manili, a 1998. prelazi u Svjetsku banku kao ekonomistica. Radila je u više od 30 zemalja u raznim regijama, od Istočne Azije i Pacifika, Južne Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Europe i Centralne Azije. Bavila se pitanjima urbanog razvoja, infrastrukture, upravljanja i makroekonomije.
Od 2005. do 2008. uzela je predah od rada u Svjetskoj banci i priključila se Europskoj komisiji, gdje je bila i savjetnica Joaquina Almunije, tadašnjeg povjerenika za ekonomske i monetarne poslove.
Diplomirala je ekonomiju na Sveučilištu u Bologni, gdje je završila i postdiplomski studij (MPhil) iz političkih znanosti. Na Sveučilištu u Sussexu završila je postdiplomski studij iz razvojne ekonomije.
Zajmovi vrijedni 970 milijuna dolara
Portfelj Svjetske banke u Hrvatskoj obuhvaća zajmove u iznosu od 970 milijuna dolara te tehničku pomoć, između ostalog, i na sljedećim područjima: prostorna analiza siromaštva, konkurentnost poslovnih klastera, analiza javnih izdataka za znanost i inovacije, analiza lakoće poslovanja (Doing Business) u pet gradova i deregulacija usluga. Oko dvije trećine financijskog angažmana Svjetske banke u Hrvatskoj pokriva prometni sektor, a otprilike dvadeset posto sredstava podržava projekte na području društvene uključenosti, zemljišnih knjiga i inovacija. Projekti uključuju i znatnu podršku javnoj upravi, čime se Hrvatskoj pomaže da što bolje iskoristi članstvo u Europskoj uniji, i sredstva iz fondova EU.
Otkako se 1993. priključila Svjetskoj banci, Hrvatska koristi financijsku i tehničku pomoć, strateške savjete i analitičke usluge koje pruža ta globalna razvojna institucija. Svjetska banka do danas je osigurala potporu za 54 projekta u iznosu od oko 3,9 milijardi dolara.
