Usprkos brojnim studijama o nutritivnim vrijednostima organske i konvencionalne hrane, znanstvenog konsenzusa oko toga je li organska odnosno ekološki uzgojena hrana uistinu zdravija nema. No, sasvim je sigurno da nije uvijek vrijedna više cijene u odnosu na konvencionalnu.
Čak je i sam pojam organske hrane teško jasno odrediti. Općenito, organska ili ekološki uzgojena hrana je ona koja u tijeku uzgoja, proizvodnje, tvorničke obrade i skladištenja nije bila podvrgnuta tretiranju umjetnim gnojivima i pesticidima, odnosno insekticidima, herbicidima i fungicidima.
U SAD-u, gdje je industrija organske hrane u 2020. bila vrijedna 62 milijarde dolara, standardi za uzgoj organskih proizvoda uključuju skup kulturnih, bioloških i mehaničkih praksi koje podržavaju kruženje resursa na farmi, promičući ekološku ravnotežu i očuvajući biološku raznolikost. No, što se dešava s organskom hranom kada ona napusti farmu?
Od zdravlja do troškova, mnogo je glasina koje kruže o konceptu organskog uzgoja i proizvodnje, No, put do prave istine vodi samo kroz osobno iskustvo i istraživanje.
Prema izvješću Uprave za hranu i lijekove iz 2019. američki poljoprivrednici proizvode oko dvije trećine povrća i manje od polovice svježeg voća koje konzumiraju Amerikanci. Ekološki uzgojena hrana nalazi se na gotovo svim tržnicama i u gotovo svim trgovinama širom zemlje.
Na Europu otpada 24 posto svjetskog organski obrađenog poljoprivrednog zemljišta, a potražnja za organskom hranom raste. Najveće europsko tržište organskih proizvoda je Njemačka s obujmom prodaje od 5,8 milijardi eura i prosječnim godišnjim rastom od 15 posto.
Ovo je osam mitova o organskoj hrani i ono što biste o tome doista trebali znati. To bi vam moglo pomoći kada se idući put uputite u trgovinu ili na tržnicu.
Organska hrana je bolja
Da, studije su pokazale da je razina antioksidansa veća u organski uzgojenoj hrani. Postoje također dokazi da organska hrana ima nižu razinu toksičnih, teških metala i manje ostataka pesticida, a organska jaja, meso i mliječni proizvodi sadrže više dobrih omega-3 masnih kiselina.
Ali nije uvijek tako. Prerađenu hranu, grickalice i ostalu nezdravu hranu kojoj američko Ministarstvo poljoprivrede (The United States Department of Agriculture / USDA) odobri oznaku organske trebe i dalje konzumirati umjereno. Zelena oznaka ne čini hranu automatski zdravom. Organski maslac od kikirikija, na primjer, i dalje sadrži značajnu količinu šećera i masti.
Organsko voće i povrće ima drugačiji okus
Zagovornici organskih proizvoda ustraju na tome da je okus organske hrane bolji od okusa konvencionalne hrane. Ali ni to nije uvijek točno.
Iako studije pokazuju da se veće razine hranjivih tvari i antioksidansa u organskoj hrani mogu povezati s izrazitijim, prepoznatljivim okusom, proizvodnja hrane je mnogo složeniji proces. Prostire se po cijelom svijetu, a različita mjesta donose različite vremenske prilike, različito tlo i poljoprivredne metode. Vjerojatnije je da će te varijable utjecati na kvalitetu i okus. Oslonite se zato na osobne preferencije ili iskustvo umjesto da birate samo određenu etiketu.
Organska hrana ne sadrži pesticide
Ako je nešto uzgojeno organski, to ne znači da je 100 posto bez pesticida, nego da su sve primijenjene supstance neotrovne i sigurne. Ekološke farme oslanjaju se na sustav PAMS (prevention, avoidance, monitoring and suppression, odnosno prevencija, izbjegavanje, nadzor i suzbijanje). Riječ je o preventivnom protokolu protiv štetočina, bolesti i korova prema kojem se prilikom uzgoja koristi što je moguće manje pesticida – ako ih se uopće mora koristiti.
Međutim, ako prva tri koraka – prevencija, izbjegavanje, nadzor – nisu dovoljna, poljoprivrednici mogu upotrijebiti supstance koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a kako bi spriječili neželjene štetočine, korov ili bolesti. Te tvari uključuju pesticide sastavljene od prirodnih mikroorganizama i insekticide prirodno dobivene iz biljaka. A postoje i sintetičke tvari koje su sigurne za uporabu.
Osim toga, neki proizvodi koje konzumiramo, poput ananasa, avokada, luka i nekih drugih, imaju debelu i nejestivu koru koja predstavlja zaštitu od pesticida. Ta se hrana prije konzumacije guli ili ispire, tako da se uklanja većina ostataka pesticida.
Organska hrana je 100 posto organska
U trgovinama nećete vidjeti samo voće i povrće označeno kao organski proizvodi. Kao organski proizvodi mogu biti označeni, na primjer, i mješavine za kolače, krekeri i druge grickalice. No to što vrećica čipsa nosi oznaku organskog proizvoda ne znači da je sve u njoj organskog porijekla.
Da bi prerađeni proizvod bio certificiran kao organski, najmanje 95 proizvoda (isključujući sol i vodu) mora biti napravljeno od organskih sastojaka, a preostali dio mora biti od tvari koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede (slična su pravila i u EU). Ti neorganski aditivi najčešće se odobravaju iz dva razloga.
Prvi razlog je da su neki od njih nužan sastojak određenih proizvoda, poput limunske kiseline ili sode bikarbone u čokoladnim kolačićima. Također, neki aditivi nisu komercijalno dostupni u obliku koji je potreban proizvođačima. U tom slučaju može se upotrijebiti neorganska alternativa, ali samo ako je na popisu odobrenih sastojaka američkog Ministarstva poljoprivrede (poput boje za sok od mrkve ili ribljeg ulja).
Prirodna hrana je jednako dobra kao organska
USDA ima strogo definirane kriterije za hranu koja se označava kao organska. Prema tumačenju Ministarstva organska hrana mora biti:
- Proizvedena isključivo u prirodnim uvjetima, bez umjetnih procesa kao što su genetski inženjering ili ionizirajuće zračenje.
- Proizvedena primjenom dopuštenih tvari. To znači da su u proizvodnji prihvatljive isključivo dopuštene supstance navedene na Nacionalnom popisa dopuštenih i zabranjenih tvari.
- Moraju biti proizvedene pod nadzorom agenata ovlaštenih od Ministarstva poljoprivrede, što znači da proizvodnja mora slijediti sve savezne propise o proizvodnji organske hrane.
Smjernice za označavanje “prirodne hrane” nisu tako jasno definirane. Štoviše, mogli bismo reći da uopće nisu definirane.
Meso, jaja i perad mogu biti minimalno obrađeni, bez umjetnih sastojaka. Druge namirnice mogu se označiti kao prirodne, ali USDA za njih nema standarde niti propise. To znači da je na proizvođaču da potvrdi kako njegovi prirodni proizvodi ne sadrže umjetne arome, boje ili konzervanse, sukladno općoj politici američke savezne Agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Administration / FDA).
Tako, na primjer, proteinska pločica s okusom jagode može biti označena kao prirodna iako u njoj jagodama nema ni traga.
Dakle, oznaka prirodno ne znači baš ništa, osim tvrdnje proizvođača da je riječ o prirodnom proizvodu, Na vama je da mu vjerujete ili ne.
Sve mora biti organsko
Ako ste strastveni zagovaratelj organske hrane i mislite da apsolutno sve mora biti organsko, razmislite još jednom. Iako velike trgovine mogu prodavati organske i konvencionalne verzije istog proizvoda, ponekad oznaka organskog podrijetla ne vrijedi dodatnog novca.
Hrana s debelom ili nejestivom korom ne mora biti organska jer će imati malo ostataka pesticida u kori koju ćete ionako oguliti, kao što je već ranije rečeno. Osim toga, USDA pere proizvode prije testiranja pa biste to trebali učiniti i vi prije nego što ih konzumirate.
Organska hrana je skuplja
Iako se razlika u cijenama smanjuje, organska hrana obično je skuplja od konvencionalno uzgojenih proizvoda (razlika u cijeni na američkom tržištu u 2018. bila je oko 7,5% ). Za to postoji nekoliko razloga:
- Certificiranje organskog proizvoda košta: prijava, inspekcije, godišnje i druge naknade za održavanje certifikata… Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede organsko certificiranje može koštati od nekoliko stotina do nekoliko tisuća dolara.
- Ekološki uzgoj zahtijeva mnogo više truda zbog održavanja plodoreda, viših standarda za uzgoj stoke i propisa o pesticidima.
- Troškovi marketinga i distribucijskog lanca veći su za male količine proizvedene hrane u odnosu na proizvodnju u velikim količinama.
- Ponuda organske hrane je ograničena u odnosu na veliku potražnju.
No, organska hrana nije ekskluziva za bogate – organsku hranu mogu si priuštiti ljudi raznih životnih stilova.
Od početka pandemije mnogi hrvatski OPG-ovi, uključujući proizvođače organske hrane, pokrenuli su internetsku prodaju s dostavom na kućni prag uz cijene koje su često povoljnije nego u trgovinama.
Također, neki trgovački lanci nude vlastite robne marke organskih proizvoda po povoljnijoj cijeni.
Organski uzgoj je novi trend
Organska poljoprivreda postoji već tisućama godina. Međutim, uvođenje sintetičkih pesticida i genetski modificirani organizama (GMO -a) u poljoprivredu tijekom prošlog stoljeća drastično je promijenilo poljoprivrednu praksu.
Nakon desetljeća sve veće zabrinutosti zbog GMO -a, američki Kongres je 1990. donio Zakon o proizvodnji organske hrane (OFPA). Time je stvoren nacionalni standard za organsku proizvodnju. Međutim, smjernice za “organsko” kakvo poznajemo danas doista su uspostavljene tek 2002. godine kada su kreirana nova pravila i uspostavljeni strogo definirani standardi kojih se proizvođači moraju pridržavati kako bi dobili zeleni certifikat.
Zbog povećanog interesa potrošača za organske proizvode ekološka poljoprivreda je najbrže rastuće područje u poljoprivredi Europske unije. Organska proizvodnja hrane u Uniji prvi put je regulirana 1991. Kako bi osigurao učinkovit pravni okvir za brzo rastuću industriju, EU je donijela nove zakone koji na snagu stupaju 1. siječnja 2022.
Promjene uključuju jačanje kontrolnog sustava kako bi se ojačalo povjerenje potrošača u organski sustav EU -a; nova pravila za proizvođače koja će olakšati manjim poljoprivrednicima prelazak na ekološku proizvodnju; nova pravila o uvezenim organskim proizvodima kako bi se osigurao jednaki standard za sve organske proizvode koji se prodaju u EU; veći asortiman proizvoda koji se mogu plasirati kao ekološki.
Tri pravila za kupnju (organskih) proizvoda
Bez obzira na to hoćete li kupiti organsku ili konvencionalnu hranu, evo nekoliko praktičnih savjeta kojih biste se trebali pridržavati prilikom kupnje:
Čitajte etikete. Imajte na umu da oznaka prirodno ne jamči ništa, a oznaka organsko ne znači uvijek da je proizvod zdraviji.
Očistite ili operite proizvode kako biste uklonili pesticide. Prirodni ili otrovni, možda na proizvodu ima ostataka pesticida koje ne želite konzumirati.
Kupujte sezonske proizvode. Oni su najsvježiji!
