Ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je Nacionalni plan stambene politike do 2030. vrijedan 1,2 milijardi eura. Cilj plana je priuštivo i održivo stanovanje, odnosno osigurati dostupnost stanova po razumnim cijenama. Za provedbu plana treba donijeti izmjene i dopune nekoliko zakona, a neka područja će se regulirati potpuno novim zakonima.
Navedene ciljeve Vlada namjerava ostvariti s pomoću četiri poluge: financijskom, poreznom, zemljišnom i ekološko-energetskom. Da bi se ti ciljevi ostvarili, nužno je uspostaviti takozvani revolving fond u čemu će s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama surađivati Hrvatska banka za obnovu i razvoj.
Revolving fond će se puniti sredstvima koje će plaćati najmoprimci u Vladinu programu priuštivog najma te sredstvima koja dolaze od povrata kredita koje danas plaćaju vlasnici stambenih prostora koji žive u zgradama koje su građene kroz program APN-a sredstvima državnog proračuna, objasnio je ministar graditeljstva.
Također, očekuje se da će Europska komisija na razini Unije osigurati značajna financijska sredstva za programe koji bi trebali omogućiti priuštivo stanovanje.
Model priuštivog najma preko APN-a
Najviše polemika ministar očekuje oko novog modela priuštivog najma koji je zamišljen kao suradnja države i privatnih vlasnika praznih stanova preko APN-a. “Ako se vlasnik stana suglasi da stanom upravlja Agencija, ona će vlasniku stana isplatiti cjelokupan iznos za razdoblje u kojem će taj stan biti u najmu, i preuzeti sve u smislu odnosa sa zajmodavcem kojeg će Agencija u taj stan useliti”, objasnio je ministar Bačić.
Vlasnicima bi se cjelokupan iznos medijalne stanarine na području određene lokalne jedinice za razdoblje najma isplatio u dvije rate: prva bi bila isplaćena odmah po sklapanju ugovora, a druga tijekom trajanja ugovora. Najam stana po ovom modelu trajao bi najmanje tri a najviše deset godina. U Ministarstvu graditeljstva procjenjuju da bi se na takav način iznajmilo oko devet tisuća stanova. Vlasnik stana od 65 četvornih metara koji bi iznajmio stan po ovom modelu na šest godine od države bi trebao dobiti 42 tisuće eura u dvije rate.
Najmoprimac će plaćati “priuštivu najamninu”: za dvije osobe s dvije medijalne plaće ukupnog iznosa 2118 eura i dvoje djece mlađe od 14 godina, troškovi režija iznosili bi 213 eura, a priuštiva najamnina mogla bi iznositi maksimalno 30 posto iznosa koji se dobije kada se troškovi režija odbiju od plaće (2118 – 213 = 1905; 30 % od 1905 iznosi 571,5 eura, što bi bila maksimalna najamnina u tom primjeru), objasnio je državni tajnik Željko Uhlir.
“Ne možemo reći što će biti za deset godina, ali možemo jamčiti svakom najmodavcu da će mu stan nakon isteka ugovora biti vraćen u istom stanju kakav je bio i da će mu biti isplaćen ugovoreni iznos”, istaknuo je ministar Bačić.
Kriteriji za najmoprimce i najmodavce će se definirati pravilnikom, a nakon toga će biti raspisani javni pozivi.
Mjere za poticanje stanogradnje
Ministar graditeljstva najavio je i novi zakon o poticanju stanogradnje. U Hrvatskoj se godišnje izgradi između 14 i 15 tisuća stanova, a kako bi se ta brojka povećala, ministarstvo je predložilo dvije mjere: nastavak gradnje stanova kroz program poticane stanogradnje (POS), ali po nešto drugačijim pravilima, te poticanje privatnih investitora na gradnju stanova.
Do 2030. uz nove mjere ubrzanja i olakšanje gradnje samo kroz POS bi se trebalo izgraditi 8000 stanova. Za usporedbu, od 2001. do danas ih je kroz POS izgrađeno 9000.
Izmjenama i dopunama Zakona o POS-u propisalo bi se da će 50 posto stanova u POS-ovim zgradama biti za prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. Takav model trebao bi spriječiti “getoizacije stanara u priuštivom najmu”, objasnio je ministar.
Na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stanova, aktivirat će se najmanje 1.200 državnih stanova uz dodatno preuzimanje dijela stanova u vlasništvu javnog sektora, dok će se aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgraditi još 1.200 stambenih jedinica. Povećat će se i kapacitet studentskog smještaja kako bi se oslobodio stambeni kapacitet u velikim gradovima.
Država će kroz jednostavniji, brži i jeftiniji pristup zemljištu poticati privatne investitore da grade u zonama predviđenima za priuštivo stanovanje, ali uz obvezu da u tim zgradama određeni postotak stanova mora biti namijenjen za priuštivo stanovanje.
Nacionalni plan stambene politike također uključuje donošenje jednostavnije i brže procedure za gradnju obiteljskih kuća u ruralnim područjima.
Nacionalni plan stambene politike do 2030. operativno će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) koja će, kroz izmjene Zakona o POS-u, postati središnje tijelo za provedbu Nacionalnog programa.
