Prosječno vrijeme potrebno za prodaju stana u Zagrebu je 3,7 mjeseci

Prva polovina 2023. godine na hrvatskom tržištu nekretnina bila je obilježena povećanom dinamikom uzrokovanom rekordnim brojem zaprimljenih i odobrenih zahtjeva za subvencioniranim stambenim kreditima (APN krediti) te visokim interesom stranih kupaca, čemu je dodatno pridonio ulazak u Schengen i uvođenje eura kao službene valute. Navodi se to u osvrtu koje se temelji na dugogodišnjem praćenju i prikupljanju podataka u dijelu ponude i potražnje autorica Martine Mataić Škugor i Jelene Kravoščanec Todorović iz agencije Opereta.

Unatoč brojnim gospodarskim izazovima, tržište nekretnina lani je ostalo stabilno, a u ovoj su godini zabilježene aktivnosti koje upućuju na daljnju stabilizaciju.

“U drugoj polovini 2023. godine tržište je usporilo, djelomično zbog gospodarske krize na njemačkom i austrijskom tržištu te zbog povećanja kamatnih stopa komercijalnih banaka. S druge strane, u proteklih godinu dana depoziti kućanstava porasli su po stopi od 1,4 posto. Krediti kućanstvima rasli su 9,5 posto, pri čemu je najveći rast gotovinskih nenamjenskih kredita – 11,1 posto”, ističe Martina Mataić Škugor.

Podaci iz Porezne uprave za 2023. pokazuju pad transakcija od 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu kad su u pitanju kupoprodajne transakcije (kupnja građevinskog zemljišta, stana/apartmana i kuća). Ostvareno je 57.554 transakcija, s tim da se 49 % odnosi na stanove i apartmane, a 43 posto na građevinska zemljišta.

Prema podacima agencije Opereta prevladava kupnja nekretnina vlastitim sredstvima (56 posto), iako se često radi o nizu uzastopnih transakcija od kojih je obično prva financirana kreditom poslovne banke. Nekretnine koje kupuju stranci najčešće su financirane vlastitim sredstvima.

Razlika između tražene i ostvarene cijene stana u Zagrebu iznosi 7,3 posto

U prvoj polovini 2023. najviše su kupovali mladi od 30 do 45 godina, što je posljedica APN kredita, dok su oni stariji od 50 godina kupovali nekretnine kao investiciju ili za svoju djecu.

“Najčešći kupci nekretnina u glavnome gradu su ljudi koji ne žive u Zagrebu već ih kupuju zbog smještaja djece koja dolazi u Zagreb na školovanje i/ili kao investiciju za kratkoročni ili dugoročni najam. Česti razlog je i kupnja prve nekretnine od onih kupaca koji su do tada bili podstanari”, upozorila je Jelena Kravoščanec Todorović.

Prosječno vrijeme potrebno za prodaju stana u Zagrebu 3,7 mjeseci, dok razlika između tražene i ostvarene cijene iznosi 7,3 posto, konstatiraju iz Operete. Najprodavanije kvadrature stanova u Zagrebu bile su one do 65 m2, što je ujedno bila i najtraženija kvadratura kod APN kredita.

Popularne lokacije za kupnju stanova u Zagrebu

Najpopularniji kvart za kupnju je Trešnjevka sjever s 15 posto udjela, a slijede Trešnjevka jug s 13 posto i Novi Zagreb – istok s 11 posto. Centar Grada i Maksimir zadržavaju vjernu bazu kupaca s po 10 posto.

Najmanji interes za kupnju stanova u 2023. godini zabilježen je u podsljemenskoj zoni, koja je kupcima zanimljiva za izgradnju ili kupnju kuće.

Iz Operete ističu da prema prvim analizama za 2024. godinu potražnja ostaje visoka, dok ponuda zaostaje, a posebno se ističe nedostatak stanova veličine između 45m² i 65m².