Izmjenama Zakona o najmu stanova država pokušava riješiti problem zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima. Vlada smatra kako je ponuđeno rješenje uravnoteženo i stoga prihvatljivo za obje strane, i za najmoprimce, i za vlasnike stanova.
Ministarstvo graditeljstva pozvalo je zaštićene najmoprimce i vlasnike stanova u kojima živ zaštićeni najmoprimci da se odazovu na javni poziv i prijave u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Ako žele ostvariti prava koja im nudi zakon, zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova moraju se prijaviti u Registar do 15. srpnja.
Na temelju podataka iz Registra država će primjenjivati zakon kojim se planira pomiriti interes dviju strana. U državnom proračunu osigurano je oko 107 milijuna eura za provedbu zakona koji je na snagu stupio prije gotovo dva mjeseca.
Država je kroz zakona ponudila nekoliko mjera. Uz mogućnost nagodbe, država vlasniku stana koji to želi može ponuditi zamjenu ili kupnju stana, a zaštićeni najmoprimac može otkupiti stan po povoljnijim uvjetima.
Druga mjera je jednokratna isplata najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo, a ovisno o lokaciji od 42.200 eura so 51.000 eura ako se radi o jednoj osobi, te dodatnih deset odnosno dvanaest tisuća eura za svakog dodatnog člana kućanstva.
Zaštićeni najmoprimac može također preseliti u zamjenski državni stan. Ako je zamjenski stan u Zagrebu ili Splitu površine 40 četvornih metara, najamnina će biti 80 eura, a ako plaća odjednom cijena stana iznosila bi 33.364 eura. “Mi ocjenjujemo da je to iznimno povoljno”, rekao je ministar Branko Bačić.
Vlasnici stanova zakonom su zadovoljni, no zaštićeni najmoprimci nisu. Smatraju da država nije dovoljno “podmetnula leđa” i tražit će ocjenu ustavnosti tog zakona.
“Zakonom je trebalo izjednačiti položaj zaštićenih najmoprimaca u stanovima u privatnom vlasništvu s položajem nosioca stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu. Smatramo da sve osobe koje su imale položaj nosioca stanarskog prava trebaju zadržati sve one beneficije koje su imali stanari stanova u društvenom vlasništvu”, tumači za Hrvatski radio odvjetnik Udruge stanara Hrvatske i suvlasnika zgrada Marko Fak.
Vlasnici stanova zadovoljni su novim zakonom jer se njihov problem počeo rješavati.
“Kada se čitaju presude Europskog suda za ljudska prava, koje su inicijalno i dovele do ove zakonodavne intervencije, i s ustavnopravnog i s konvencijskog gledišta čini se da se s ovih pet mjera postiže ona pravedna ravnoteža. Vjerujemo i nadamo se da će u rokovima koje je zakonodavac propisao, dakle najkasnije do kraja 2025. odnosno 2026., u svakom pojedinom slučaju zakon biti primijenjen”, kaže odvjetnik Vedran Ceranić.
Do sada je na javni poziv stiglo oko dvjesto prijava, a država očekuje da će ih biti četiri puta više. Oko 55 posto prijava zaprimljeno je u Zagrebu,30 posto u Splitu te 7,5 posto u Dubrovniku. Na temelju zaprimljenih prijava već su pokrenuti prvi postupci, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.
U Registar se moraju prijaviti fizičke osobe i privatna trgovačka društva, ne i ona u vlasništvu države ili lokalne samouprave.
