
HŽ Infrastruktura pokrenula je projekt cjelovite obnove zgrade Zagreb Glavni kolodvor koji obuhvaća konstrukcijsku i energetsku obnovu zgrade kao i nadstrešnica, pothodnika i perona. Obnovom će se povećati i razina potresne otpornosti.
Namjera je iskoristiti i obnovljive izvore energije pa je tako planirano na nadstrešnice perona postaviti solarne panele. Uz to je potrebno izgraditi komunalno postrojenje, čime bi se proizvodila energija iz fotonaponskog sustava, prenosi časopis Mineral&Gradnja.
Trenutačno je u tijeku izrada projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za cjelovitu konstruktivnu obnovu zgrade vrijedna 664 tisuće eura. U izradi je i projektna dokumentacija za radove na obnovi zgrade Zagreb Zapadni kolodvor, najstarijeg zagrebačkoga kolodvora. S obzirom na to da je zgrada pod konzervatorskom zaštitom, trenutačno se izrađuje konzervatorski elaborat nakon čega će se nastaviti s izradom projektne dokumentacije za obnovu.
Denivelacija pruge u nadležnosti je lokalne samouprave
Aktualni gradonačelnik Grada Zagreba oživio je pak ideju o denivelaciji željezničke pruge u središtu grada. Pruga danas zapravo dijeli grad i širenjem grada nekadašnja poveznica postala je prepreka. Denivelacijom bi se otvorila poveznica sjevernog i južnog dijela grada i dodatno osnažio potencijal prostora bivše tvornice željezničkih vagona Gredelj.
U preliminarnim razgovorima Grada, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatskih željeznica zaključeno je da bi najbolja opcija bila podizanje pruge u zrak, na šest metara, a ispod nje bi neometano tekao promet. To bi bilo jeftinije, brže i manje bi ometalo promet od ukopavanja pruge u zemlju, rekao je gradonačelnik Tomašević.
U HŽ Infrastrukturi kažu da oni, kao upravitelj željezničke infrastrukture odnosno investitor, provode denivelacije samo prilikom rekonstrukcije ili izgradnje željezničke infrastrukture. Za denivelacije koje ne spadaju u rekonstrukciju ili izgradnju željezničke infrastrukture nadležna je lokalna samouprava, u ovom slučaju Grad Zagreb.
Cijeli tekst objavljen je u časopisu Mineral&Gradnja br. 156 (02/2024), autor: Tihomir Dokonal. Sva prava pridržana @Mineral&Gradnja


























