Norveška gradi brodski tunel kako bi omogućila sigurniju plovidbu

Tunel Stad na zapadnom vrhu Norveške, omogućit će sigurniju plovidbu najrizičnijim dijelom mora uz norvešku obalu. Stadhavetovo more smatra se najvjetrovitijim dijelom obale, s više od sto olujnih dana u godini, zbog kojih brodovi danima čekaju na prolaz

61
Stad Ship Tunnel
Ilustracija: skipstunnel.no

Norveška će u sjeverozapadnom okrugu Vestland graditi prvi brodski tunel a svijetu. Projekt je odobren 2021., a investicija je vrijedna 2,7 milijardi norveških kruna (245 milijuna USD odnosno oko 230 milijuna eura). Procjenjuje se da bi gradnja tunela trajala tri do četiri godine.

Brodski tunel Stad ((Stad Ship Tunnel), smješten na zapadnom vrhu Norveške, omogućit će sigurniju plovidbu najrizičnijim dijelom mora uz norvešku obalu. Okolne vode, Stadhavetovo more, smatraju se najvjetrovitijim dijelom nacionalne obale, s olujama otprilike 100 dana u godini, zbog kojih brodovi i po nekoliko dana čekaju na prolaz. Plovidbu otežavaju i struje nastale dodirom Sjevernog i Norveškog.

Tunel će stvoriti sigurnu zaobilaznicu kanala koja će voditi od Kjødea na istočnom kraju dok će zapadno portal tunela biti između Eidea i Berstada. Za trasu tunela odabran je najuži dio planine kako bi tunel bio što kraći: bit će dug 1,7 kilometara, visok 50 metara i širok 36 metara, što je dovoljno prostora za plovidbu obalnih brodova za kružna putovanja.

O tunelu kroz planine poluotoka Stad raspravlja se desetljećima, ali tunel je prvi put uključen u Norveški nacionalni prometni plan 2013. godine.

Tunel bi se trebao graditi konvencionalnim metodama miniranja. Plan izgradnje predviđa da tim izvođača buši vodoravno s oba kraja dok se ne sretnu u sredini. Zatim će se miniranjem postići potrebna visina tunela. Za učvršćivanje krova koristit će se mlazni beton – vrsta betona koji se prska iz crijeva. Primijenit će se tehnike otvorenog rudarenja kako bi se postigla širina i oblik potreban da bi tunel bio siguran. Za vrijeme gradnje koristit će sei kamene blokade kako bi se spriječio ulazak vode u tunel.

Procjenjuje se da će tijekom gradnje biti iskopano oko 3 milijuna kubičnih metara stijene. Ulazi u tunele bit će opremljeni betonskim blokovima i gumenim štitnicima projektiranim da izdrže udar broda od 16.000 tona koji se kreće brzinom od 5 čvorova – ili oko 9 milja na sat.

Norveška obalna uprava (NCA), koja je nositelj projekta, objavila je da će u izgradnji tunela Stad (Stad Ship Tunnel) kao tehnički savjetnik pomagati globalna konzultantska tvrtka Cowi, sa sjedištem u Danskoj.

“S Cowijem smo osigurali vještog partnera koji će nam pomoći u gradnji brodskog tunela”, rekao je Terje Skjeppestad, voditelj projekta u NCA-u. “[Cowi] će biti s nama dok se tunel u potpunosti ne izgradi, što znači kroz pripremne radove i u fazama natječaja, projektiranja, izgradnje i završetka.”

Cowi će pomoći u inženjerskom segmentu i kao savjetnik u svim tehničkim disciplinama uključujući geotehniku, geologiju, strukture, tehničke instalacije, koroziju, održivost/okoliš te zdravlje, sigurnost i okoliš.

Raspon vrijednosti ugovora procijenjen je na 2,7 do 8,2 milijuna dolara, uz opciju privremenog zapošljavanja. Uz opciju zapošljavanja, vrijednost ugovora mogla bi dosegnuti 13,6 milijuna dolara.

Norveške tvrtke SINTEF (istraživanje i razvoj) i Longvas Oppmåling (geodetske izmjere) imenovani su kao podizvođači. Tunel je projektirala arhitektonska tvrtka Snøhetta iz Osla

Brodski tunel Stad jedan je od mnogih podzemnih infrastrukturnih projekata koji će se planirati i započeti tijekom sljedećih nekoliko godina. Porast broja projekata izgradnje tunela povezan je s tehnološkim napretkom u građevinarstvu i industriji tuneliranja. Novi strojevi za bušenje, sustavi za podršku stabilnosti i nadzor čine probijanje tunela sigurnijim i učinkovitijim. Napredak u izgradnji tunela utječe na sve, od cestovnog i željezničkog prometa do izgradnje i upravljanja komunalnom infrastrukturom i cjevovodima.