Izdvajanja država članica Europske unije za obranu mogla bi do 2040. dosegnuti najmanje 3 posto bruto domaćeg proizvoda, procijenjuje se u Deloitteovu izvješću Budućnost obrane 2040.: Četiri scenarija buduće europske sigurnosne arhitekture. Prema podacima Europske obrambene agencije, obrambeni proračuni članica EU u 2025. iznosili su 2,1 posto BDP-a, odnosno oko 381 milijardu eura.
Izvješće navodi da će rast obrambenih ulaganja biti potaknut pogoršanjem sigurnosnog okruženja, ali upozorava i na druge dugoročne izazove, među kojima se ističe nedostatak vojnog kadra. Zbog demografskih promjena profesionalne oružane snage već imaju poteškoća u popunjavanju potrebnog broja pripadnika, što zahtijeva preispitivanje trenutačnog operativnog modela njihova funkcioniranja.
Među ključnim trendovima izdvajaju se i automatizacija te umjetna inteligencija. Očekuje se da će umjetna inteligencija imati važnu ulogu u unaprjeđenju operativne učinkovitosti obrambenih snaga, dok automatizacija može značajno povećati brzinu i učinkovitost vojnih operacija. No, lideri u ovom sektoru pažljivo procjenjuju koristi integracije tih tehnologija u odnosu na etičke implikacije i rizike povezane s oslanjanjem na vanjske dobavljače tehnologije.
Izvješće upozorava i na rastući strateški značaj svemira. Satelitski sustavi već imaju važnu ulogu u komunikaciji i identifikaciji ciljeva, zbog čega razvoj vlastitih svemirskih kapaciteta postaje važan element sigurnosne politike europskih država.
Posebna pozornost posvećena je sigurnosti opskrbnih lanaca. Kao kritične sirovine izdvajaju se poluvodiči, rijetki metali i minerali, osobito kada opskrba ovisi o politički nestabilnim ili geopolitički rizičnim područjima.
Autori izvješća naglašavaju da otpornost društva postaje važan dio nacionalne sigurnosti – od digitalne sigurnosti građana do kritičkog razmišljanja u aktivnoj borbi protiv dezinformacija.
“Prijelaz na infrastrukturu dvojne namjene – vojne i civilne – ističe se kao jedno od takvih rješenja i predstavlja strateški smjer na europskoj razini, s višestrukim koristima za vlade, građane i poslovne subjekte”, ističe Helena Schmidt, direktorica Deloittea i partnerica u Odjelu poreza.
Izvješće razmatra četiri moguća scenarija razvoja europske sigurnosne arhitekture do 2040. godine, polazeći od različitih razina europske integracije i mogućih oblika budućih sukoba, od konvencionalnih do kibernetičkih i svemirskih. Za svaki scenarij predložene su preporuke za vlade, oružane snage i gospodarstvo.
Bez obzira na razvoj događaja, autori zaključuju da će europske države trebati graditi fleksibilnije institucionalne strukture koje mogu koordinirano djelovati na nacionalnoj i europskoj razini, uz očuvanje transparentnosti i demokratskog nadzora nad obrambenom politikom.
U dijelu koji se odnosi na industriju navodi se da bi europske tvrtke trebale smanjivati ovisnost o stranim dobavljačima te razvijati kapacitete u područjima poput proizvodnje bespilotnih sustava, sigurnih komunikacija i rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Oružane snage, s druge strane, moraju se dodatno pripremiti za hibridne prijetnje.
Hrvatskoj obrambenoj industriji pritom su na raspolaganju europski financijski i razvojni instrumenti namijenjeni jačanju obrambenih sposobnosti i industrijske baze Europske unije.
“Uz sredstva Europskog obrambenog fonda, hrvatskim su poduzećima dostupni programi EDIRPA, ASAP i EDIP, dok država može koristiti i instrument SAFE za financiranje prioritetnih obrambenih projekata. Potporu dodatno osiguravaju Europska investicijska banka i program InvestEU, čime se otvara prostor za ulaganja u proizvodne kapacitete, istraživanje, razvoj i međunarodnu suradnju“, istaknula je Schmidt.
Izvješće se temelji na scenarijskoj analizi koja uključuje intervjue sa stručnjacima iz obrambenog i javnog sektora te procjenu 90 društvenih, tehnoloških, gospodarskih, okolišnih i političkih čimbenika koji mogu utjecati na razvoj europske sigurnosti do 2040. godine.
