Posljednja dionica autoceste Zagreb – Sisak od Lekenika do Siska puštena je u promet u utorak prije podne, 22. listopada. Dionica je duga 11 kilometara, a cijela autocesta gradila se više od 18 godina.
Radove na posljednjoj dionici od Lekenika do Siska u vrijednosti 42 milijuna eura Hrvatske autoceste financirale su vlastitim sredstvima. Glavni izvođač radova bio je konzorcij tvrtki Colas Hrvatska i Geotehnika, a podizvođač Inženjering Georad iz Makarske, koji je bio zadužen za zemljane radove, bankine i središnji pojas. Na dionici je sagrađeno šest nadvožnjaka i dva mosta.
“Hrvatske autoceste su zbog potrebe bolje prometne povezanosti područja Petrinje, Gline i Topuskog pokrenula aktivnosti na izgradnji novog čvora Petrinja koji je u poodmakloj fazi, Također, imajući u vidu da autocesta A11 započinje na zagrebačkoj obilaznici, moramo još izgraditi spoj s novim ulazom u grad Zagreb”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Siščani će na autocestu ulaziti improvizoranom spojnom cestom kod mjesta Stupno, a rok za izgradnju prave spojne ceste koja će ići preko novog Odranskog mosta do ulaza na autocestu je rujan iduće godine.
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan dodao je kako su u tijeku izrada projektne dokumentacije za čvoru Žažina koji će na mrežu autocesta spojiti Petrinju, a natječaj za taj projekt planira se raspisati početkom iduće godine.
Radovi na dionici od Lekenika do Siska počeli su 25. veljače 2022. godine, a prema ugovoru trebali su biti završeni u veljači ove godine, ali je došlo do produženja roka. Naime, dionica prolazi močvarnim područjem pa se prvo morao podići nasip prosječne visine oko dva i pol metra, kao podloga za autocestu ukupne dužine oko 22 kilometra.
U posljednje dvije godine bilo je sto kišnih dana više kiše od prosjeka, a u travnju 2023. dogodila se i velika poplava zbog koje su radovi stajali mjesec dana. Osim toga, izvođači su morali promijeniti 350 posto više temeljnog tla nego što je bilo predviđeno. Sve je to usporilo radove.
Kako bi se na takvom močvarnom tlu postavila stabilna i čvrsta podloga za autocestu, u nasip je ugrađeno više od dva milijuna tona drobljenog kamena. Jednim dijelom u posteljicu autoeste umjesto kamena ugrađena je troska iz željezare, nakon što je korištenje odobrio Zavod za javno zdravstvo.
Prema dostupnim podacima, izgradnja autoceste od Zagreba do Siska koštala je oko 440 milijuna eura.
