U petak, 14. ožujka, očekuje nas potpuna pomrčina Mjeseca koja će biti vidljiva u Pacifiku, obje Amerike, zapadnoj Europi i zapadnoj Africi.
Pomrčina Mjeseca nastaje kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Vidljivost pomrčine ovisi o geografskom položaju promatrača, a ovoga puta pomrčina će se najbolje vidjeti iz Sjeverne i Južne Amerike, odakle će biti vidljiva u cijelosti. U većem dijelu Europe, uključujući naše krajeve, pomrčina će se vidjeti samo djelomično jer će Mjesec zalaziti tijekom događaja.
Naime, potpuna pomrčina, tijekom koje se Mjesec potpuno nalazi u Zemljinoj sjeni, desit će se u 7:59 po srednjoeuropskom vremenu i trajat će dulje nego što je uobičajeno, jedan sat i šest minuta.
Ukupno će pomrčina trajati oko šest sati. Na američkoj zapadnoj obali pomrčina će se događati u srednjim do kasnim večernjim satima, dok će se u Europi pomrčina dogoditi nisko na zapadnom nebu, u petak u ranu zoru kada će Mjesec biti na zalasku. U zapadnim dijelovima Europe i Afrike, Mjesec će zaći tijekom potpune pomrčine, dok će za one koji žive na Novom Zelandu, kao i za stanovnike Čukotskog poluotoka i Kamčatke u istočnom Sibiru, Mjesec izaći u petak navečer, tijekom potpune pomrčine.
Crvena boja zbog difuzije sunčeve svjetlosti
Pojava kada se pun mjesec poklopi s potpunom pomrčinom Mjeseca naziva se i “Krvavi Mjesec” zbog neobičnog crvenkastog izgleda Mjeseca. Crvena boja nastaje zbog difuzije sunčeve svjetlosti kroz Zemljinu atmosferu, pri čemu se plavi i zeleni dijelovi svjetlosti filtriraju, a crvene nijanse dopiru do Mjeseca dajući mu karakterističan krvavi izgled. Isti efekt se javlja kada Sunce poprimi crvenkasto-narančastu boju prilikom zalaska, samo što se u ovom slučaju prelomljena sunčeva svjetlost preslikava na Mjesec.
Ova nebeska predstava je vrlo atraktivna. Tijekom razdoblja u kojem Mjesec ulazi u Zemljinu sjenku i kasnije izlazi iz nje, mogu se predvidjeti sekundarni fenomeni. Joe Rao sa Space.coma, veteran s 20 potpunih pomrčina Mjeseca koji radi kao instruktor i gost predavač u Hayden Planetariju u New Yorku, pripremio je kronologiju ovogodišnje pomrčine i onoga što biste mogli vidjeti — vjerojatno se sve od toga neće dogoditi jer ne postoje dvije potpuno iste pomrčine. Ali mnogo toga hoće, a oni koji znaju što treba tražiti imaju veće šanse da uoče detalje.
Faze potpune pomrčine Mjeseca
1. Mjesec ulazi u polusjenu (4:57 po srednjoeuropskom vremenu)
Zemljin stožac u sjeni ima dva dijela: tamnu unutarnju sjenu, okruženu svjetlijom polusjenom ili penumbrom. Penumbra je blijedi vanjski dio Zemljine sjene, u kojoj je samo dio svjetlosnog izvora zaklonjen okluzivnim tijelom. Promatrač u toj fazi vidi samo djelomično pomračenja. Iako u tom trenutku pomrčina službeno počinje, promatrač neće vidjeti da se s Mjesecom događa išta neobično. Zemljina polusjena je toliko slaba da ostaje nevidljiva sve dok Mjesec duboko ne uroni u nju. Moramo pričekati dok polusjena ne dosegne otprilike 70 posto Mjesečevog diska. Sljedećih 50 minuta puni mjesec će izgledati kao da normalno sja, iako sa svakom minutom koja prolazi sve dublje ulazi u Zemljinu sjenu.
2. Počinje se pojavljivati penumbralna sjena (5:47 po srednjoeuropskom vremenu)
Sada je Mjesec zašao dovoljno duboko u polusjenu da bi to bilo vidljivo na Mjesečevom disku. Počnite tražiti vrlo suptilno svijetlo sjenčanje koje će se pojaviti na lijevom dijelu Mjeseca. To će postajati sve očitije kako minute budu prolazile, a činit će se da se sjenčanje širi i produbljuje. Neposredno prije nego što Mjesec počne ulaziti u Zemljinu tamnu, umbralnu sjenu, penumbra bi se trebala pojaviti kao vidljiva mrlja ili potamnjenje na lijevoj strani Mjeseca.
3. Mjesec ulazi u umbru (6:09 po srednjoeuropskom vremenu)
Mjesec sada počinje prelaziti u Zemljinu tamnu središnju sjenu, zvanu umbra, u kojoj je izvor svjetlosti potpuno blokiran okluzivnim tijelom. No, prelazak u umbru je još uvijek faza djelomične pomrčine. Mala tamna kapica počinje se pojavljivati na donjem lijevom (jugoistočnom) dijelu mjeseca. Djelomična pomrčina se ubrzava i promjene su sve dramatičnije. Umbra je puno tamnija od polusjene i prilično oštrih rubova. Kako minute prolaze, čini se da tamna sjena polako gmiže preko mjesečevog lica. U početku se može činiti da je Mjesečev krak potpuno nestao unutar umbre, ali mnogo kasnije, kako se pomiče dublje, moći ćete primijetiti da svijetli blijedo narančasto, crveno ili smeđe. Također, primijetite da je rub Zemljine sjene projiciran na Mjesec zakrivljen. To potvrđuje da je Zemlja kugla, kao što je Aristotel zaključio iz pomrčina Mjeseca koje je promatrao u 4. stoljeću prije nove era (odnosno prije Krista). Blistava mjesečina polako počinje nestajati.
4. 75 posto pokrivenosti (7:04 po srednjoeuropskom vremenu)
S tri četvrtine Mjesečevog diska koji je sada pomračen, onaj njegov dio koji je uronjen u sjenu trebao bi početi vrlo slabo svijetliti… slično komadu željeza koji se zagrijava. Sada postaje očito da umbralna sjena nije potpuna tama. Korištenjem dalekozora ili teleskopa, njegov vanjski dio je obično dovoljno svijetao da otkrije Mjesečeva mora i kratere, ali središnji dio je puno tamniji, a ponekad se ne mogu prepoznati nikakve površinske značajke. Boje u umbri jako variraju od jedne do druge pomrčine. Obično prevladavaju crvene i sive, ali ponekad se susreću smeđe, plave i druge nijanse.
5. Manje od pet minuta do potpune pomrčine (7:22 po srednjoeuropskom vremenu)
Nekoliko minuta prije (i nakon) potpune pomrčine kontrast između preostale blijedožute mrlje i rumeno-smeđe boje proširio se preko ostatka Mjesečevog diska i mogao bi proizvesti prekrasan fenomen koji je nekima poznat kao “efekt japanske svjetiljke”, izraz koji je prvi skovao astrofotograf Peter A. Leavens s Long Islanda 1950-ih.
6. Počinje potpuna pomrčina (7:26 po srednjoeuropskom vremenu)
Kada posljednji dio Mjeseca uđe u sjenu, počinje potpuna pomrčina. Nije sigurno kako će Mjesec izgledati tijekom potpune pomrčine. U vrlo rijetkim prilikama pomrčine su tako tamno sivo-crne da Mjesec gotovo nestane iz vida. Kod drugih pomrčina Mjesec može svijetliti jarko narančastom bojom. Razlog zašto se Mjesec uopće može vidjeti kada je potpuno pomračen je taj što se sunčeva svjetlost raspršuje i lomi oko ruba Zemlje s pomoću naše atmosfere. Za astronauta koji stoji na Mjesecu tijekom potpune pomrčine, sunce bi bilo skriveno iza tamne Zemlje oivičene sjajnim crvenim prstenom koji se sastoji od svih izlazaka i zalazaka sunca na svijetu. Svjetlina ovog prstena oko Zemlje ovisi o globalnim vremenskim uvjetima i količini prašine koja lebdi u zraku. Čista atmosfera na Zemlji znači svijetlu pomrčinu Mjeseca. Ako je velika vulkanska erupcija ubrizgala čestice u stratosferu tijekom prethodnih nekoliko godina, pomrčina je vrlo mračna. No, u trenutku kada je Joe Rao pisao tekst nije se dogodila takva erupcija od posljednje potpune pomrčine Mjeseca u studenom 2021., pa će ova pomrčina vjerojatno biti relativno svijetla.
7. Potpuna pomrčina (7:57 po srednjoeuropskom vremenu, ali Mjesec je zašao ispod horizonta)
Mjesec sada sja od 10.000 do 100.000 puta slabije nego što je bio prije samo nekoliko sati. Budući da se Mjesec kreće sjeverno od središta Zemljine sjene, gradacija boje i svjetline na Mjesečevom disku trebala bi biti takva da bi njegov donji dio trebao izgledati najtamnije, s nijansama tamno bakrene ili čokoladno smeđe. U međuvremenu, njegov gornji dio – onaj koji je najbliži vanjskom rubu umbre – trebao bi biti najsvjetliji s nijansama crvene, narančaste, pa čak i možda nježno plavkasto-bijele boje.
Promatrači daleko od svijetla velegrada primijetit će mnogo veći broj zvijezda nego što su bile vidljive ranije tijekom noći.
Mjesec će ležati blizu granice koja razdvaja zodijačka sazviježđa Lava i Djevice. Tama neba je impresivna. Okolni je krajolik poprimio turobnu boju. Prije pomrčine pun je Mjesec izgledao ravno i jednodimenzionalno. No, tijekom potpune pomrčine izgledat će manje i trodimenzionalno – gotovo prozirno, poput neke čudno osvijetljene lopte koja visi u svemiru. U tom trenutku, Mjesec svijetli izravno iznad nas s točke u Tihom oceanu, 2520 kilometara sjeverozapadno od otočja Galapagos, navodi Rao.
Umbra okruglog tijela koje blokira okrugli izvor svjetlosti formira stožac. Za promatrača na vrhu stošca, dva tijela su jednake prividne veličine. Udaljenost od Mjeseca do vrha njegove umbre otprilike je jednaka rastojanju između Mjeseca i Zemlje. S obzirom na to da je Zemlja oko 3,7 puta šira od Mjeseca, njena umbra se proteže na otprilike 1,4 milijuna kilometara.
8. Završetak potpune pomrčine
Počinje izlazak Mjeseca iz sjene. Prvi mali segment Mjeseca počinje se ponovno pojavljivati, a nakon njega sljedećih nekoliko minuta slijedi „efekt japanske svjetiljke”, ovoga puta prilikom izlaska Mjeseca iz sjene.
9. 75 posto pokrivenosti
Svi tragovi boje unutar umbre nestaju. Od tog trenutka, dok tamna sjena polako nestaje s Mjesečevog diska, Mjesec bi trebao izgledati crn i bez obilježja.
10. Mjesec napušta potpunu sjenu (umbru)
Tamna središnja sjena napušta desni (zapadni) dio Mjeseca.
11. Penumbralna sjena nestaje
Dok posljednje blijedo sjenčanje nestaje s desnog dijela Mjeseca, vizualna predstava se bliži kraju.
12. Mjesec napušta polusjenu
Pomrčina “službeno” završava – Mjesec je potpuno oslobođen polusjene.
