Hrvatska je prva među članicama Europske unije donijela Nacionalni plan stambene politike. To pokazuje da idemo u korak s europskim trendovima i spremni smo iskoristiti prilike koje nam nude EU fondovi i nova europska pravila. Poručeno je to u petak s konferencije “M² za budućnost – priuštivo i održivo stanovanje: Nova generacija priuštivog stanovanja – gradimo pametnije, živimo bolje” u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu.
Konferencija je održana u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu i koordinatorice Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru za stambenu krizu (HOUS) Nikoline Brnjac, HGK, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Svi su jednoglasno zaključili: priuštivo i održivo stanovanje jedno je od najvećih društvenih i gospodarskih pitanja današnjice.
Priuštivo stanovanje kao europski i nacionalni izazov
“Priuštivo stanovanje nije samo nacionalno, nego i europsko pitanje. Znamo da 38 % mladih Europljana još uvijek živi s roditeljima jer si ne može priuštiti vlastiti dom. Jasno je da govorimo o ozbiljnom socijalnom i demografskom izazovu. Naša je zadaća udružiti znanje i resurse kako bismo mladim ljudima i obiteljima osigurali dostupne, kvalitetne i održive domove. Rješenja postoje – od inovativnih modela financiranja do učinkovitijeg korištenja europskih fondova”, naglasila je Brnjac.
Posebna pozornost posvećena je održivoj gradnji. Ona postaje neizostavan dio svakog kvalitetnog projekta, ekološkim standardima te europskim praksama iz gradova poput Beča, Amsterdama i Londona.
Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je važnost pametnog planiranja stanogradnje koje može pokrenuti čitavo gospodarstvo. “Održiva gradnja nije samo trend, već nužnost”, poručio je Burilović.
Nacionalni plan vrijedan 2,02 milijarde eura do 2030.
Priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, tri su cilja Nacionalnog plana stambene politike. Za to je do 2030. osigurano 2,02 milijarde eura.
U navedenom razdoblju, kroz programe POS-a planirana je gradnja 8.000 stambenih jedinica, gradnja i obnova 2.000 stambenih jedinica u potpomognutim područjima te aktivacija 9.000 stambenih jedinica koje su u privatnom vlasništvu.

“Pri kreiranju mjera na razini EU iznimno je važno uzeti u obzir različitosti država članica, ali i još specifičnije regionalne različitosti. Jedna smo od država koja je prva donijela sveobuhvatnu stambenu politiku. Suradnjom između institucija EU, međuresornom suradnjom i aktivnostima jedinica lokalne samouprave možemo izgraditi novi sustav priuštivog stanovanja. Dom je temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
EU najavljuje prvi Europski plan za priuštivo stanovanje
Da problem nije samo nacionalni, već i europski, potvrdio je i voditelj Radne skupine Europske komisije za stanovanje Matthew Baldwin. “Stambena kriza postala je društvena kriza koja razdire Europu. Zato ćemo već ove godine predstaviti prvi Europski plan za priuštivo stanovanje“, kazao je Baldwin.
Naime, u posljednjih nekoliko godina cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji u prosjeku su porasle za čak 48 %. Razlozi su brojni: povećanje cijene građenja, više hipotekarne stope, kupnja stambenih nekretnina kao špekulativnih ulaganja, rast broja nekretnina za kratkoročni najam… Situacija je dodatno pogoršana birokratskim preprekama i nedovoljnim ulaganjima u priuštivo stanovanje.
Tržište se usporava, potražnja raste
Predsjednica Grupacije kreditnih posrednika u HGK, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine i kolumnistica portala točkanai.hr Martina Mataić Škugor komentirala je za Dnevnik Nova TV trenutačno stanje na tržištu nekretnina s obzirom na visoke cijene te odnedavno postrožene uvjete kreditiranja.

“Ono što vidimo jest da se tržište malo usporilo kada se gleda prva polovica 2025. u odnosu na prvu polovicu 2024. i to za otprilike 15 %, a u Zagrebu i nešto više. Činjenica je da klijenti traže kvalitetne nekretnine kojih nema dovoljno. Čim se takve nekretnine pojave na tržištu, one se odmah prodaju”, istaknula je Mataić Škugor.
I ministar Bačić je naglasio kako je procjena da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje 236.000 stanova, dok ih je istovremeno gotovo 600.000 praznih. Zato očekuje da će Programom priuštivog najma, koji bi trebao krenuti prije kraja godine, barem dio tih praznih stanova biti ponuđen za stanovanje te očekuje da će se time pritisak na cijene najma, ali i stanova, napokon smanjiti.
Koliko je problem stanovanja u Hrvatskoj ozbiljan, govori podatak Eurostata da naši mladi najkasnije u Europi odlaze od roditelja – tek s 31 godinom. Istovremeno, Finci odlaze najranije, s 21 godinom, dok naši susjedi Slovenci roditeljski dom napuštaju s 28 godina.



























