“Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine će do kraja godine donijeti nekoliko zakona od strateškog značaja. Prije svega to je novi Zakon o gradnji, gdje će nam itekako trebati suradnja i koordinacija s građevinskim sektorom, a radimo i novi Zakon o prostornom uređenju”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić na forumu “Prostor, gradnja, budućnost Hrvatske – od zakona do realizacije” održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Osvrnuvši se na građevinsku industriju istaknuo je izniman rast sektora koji je specifičan i po tome što iza njega ostaje velik trag, te je on povijesno vezan uz identitet i razvoj. “Uz to, povezan je i s nizom gospodarskih sektora te je generator razvoja i stvaranja novih trajnih vrijednosti. No, tu trebamo biti i oprezni zbog osjetljivosti na promjene u gospodarskim i političkim prilikama kako se ne bi ponovilo vrijeme financijske krize 2008. godine kad je došlo do urušavanja hrvatskih građevinskih firmi”, naglasio je Bačić.
Udio građevine u BDP-u je u 2023. godini bio 5,8 %, a procjena je da će taj rast u 2024. iznositi 6,3 %. Obujam građevinskih radova u studenome 2024. u odnosu na studeni 2023. porastao je 15,5 %, a broj izdanih građevinskih dozvola u 2024. u usporedbi s 2023. godinom 2,2 %. Zanimljiv je i podatak da je u posljednje tri godine za 19,4 % porastao broj osiguranika u građevinarstvu.
“S druge strane, imamo problem nedostatka radne snage jer godišnje manjka oko 9.000 novih radnika. Na to nastojimo odgovoriti različitim mjerama. Tako smo donijeli i Zakon o strancima. Važno nam je da strani radnici budu kvalitetni i stručni te da imaju vještine koje se od njih očekuju”, napomenuo je.
Bačić je novine koje Ministarstvo planira do 2028. godine sažeo pod nazivnik četiri D: Demografska revitalizacija, Dekarbonizacija i zelena tranzicija, Digitalna transformacija i Dokumenti strateške važnosti.
Demografska revitalizacija
“Uloga Ministarstva u demografskoj revitalizaciji je velika. Prije svega to je rješavanje priuštivog stanovanja. Donesen je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. Uz to, kroz uređe sustav upravljanja i održavanja stambenih zgrada bit će osigurano kvalitetnije stanovanje. Tu je i novi model financiranja izgradnje POS zgrada”, nabraja Bačić.
Osvrnuo se i na rješavanje dugogodišnjih izazova između zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova koje se privodi kraju, a zbog čega je Hrvatska plaćala penale. Radi se i na poticanju dugoročnog najma aktivacijom dijela postojećih praznih stanova kao i na poticanju rada neprofitnih stambenih zadruga.
Tu je i mjera povrata poreza na promet nekretninama i 50 % PDV-a za kupnju prve nekretnine za mlađe od 45 godina (ako su izvršili kupoprodaju nakon 1. siječnja 2025.), jačanje studentskih smještajnih kapaciteta, prenamjena postojećih neiskorištenih zgrada (vojarna, tvornica, industrijskih objekata)… “Nadamo se da će sve te mjere dovesti do priželjkivanog zaustavljanja rasta cijena najamnina”, pojasnio je Bačić.
Dekarbonizacija i zelena tranzicija
“Što se tiče dekarbonizacije – letvicu smo visoko postavili”, kaže Bačić. Kroz projekte sufinancirane iz NPOO i PKK energetski će se obnoviti oko 1,5 milijun m2 zgrada javne namjene. Od toga će se cjelovito obnoviti najmanje 596.495 m2 javnih zgrada oštećenih u potresima. Dodatno će se u okviru Nacionalnog plana stambene politike osigurati energetska obnova 913.242 m2 višestambenih zgrada do 2030. godine
Također, osigurano je 25 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuće u riziku od energetskog siromaštva. U planu je i izrada strateških planova obnove zgrada do 2050. godine za prelazak na sustave grijanja bez emisija. Tu je i program uređenja pročelja za postojeće zgrade.
Bačić se dotaknuo i provedbe obnove od potresa te je naglasio kako je ona u potpunosti završila na 12.963 lokacije. Od toga je 12.241 privatnih zgrada i kuća (s 48.806 stambenih jedinica) te 722 projekata zgrada javne namjene i infrastrukture financiranih iz FSEU.
U postupku nabave je 1.162 lokacija koje uključuju 3.245 posebnih jedinica ukupne vrijednosti 78,3 milijuna eura.
Digitalna transformacija
“Digitalizacija uključuje unaprjeđenje informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), kao i pretvorbu analognih u digitalne planove odnosno izradu prostornih planova nove generacije u vrijednosti od 17 milijuna eura (658 planova je odobreno, 241 u izradi, a 5 je završeno)”, naveo je.
“Novim tehnologijama će se i dalje raditi na suzbijanju nezakonite gradnje. A tu je i višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja vrijedan 400 milijuna eura kako bi se modernizirao katastar odnosno kako bismo formirali novi”, istaknuo je Bačić.
Dokumenti od strateške važnosti
“Dokumenti od strateške važnosti su strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a prvi puta u povijesti se radi državni plan prostornog razvoja RH”, poentirao je Bačić i ponovio kako su svakako dva najvažnija dokumenta u ovoj godini: Zakon o gradnji (iz kojeg će se isključiti energetska učinkovitost koja će ići u novi Zakon) i Zakon o prostornom uređenju.
Bačić je istaknuo da će se omogućiti i građanima koji nisu uspjeli na vrijeme pokrenuti zahtjev za legalizaciju, vezano uz popularni Zakon o legalizaciji objekata, da mogu u budućnosti podnijeti zahtjev. “Moći će se legalizirati sve što je izgrađeno do 2011., no ono što je nelegalno izgrađeno nakon lipnja 2011. neće moći biti legalizirano”, zaključio je Bačić.
>>Branislav Brizar, ING-GRAD: Tri izazova za hrvatski građevinski sektor
Ključan izazov ostaje nedostatak radne snage
U uvodnom dijelu Foruma predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako građevinski sektor u RH danas zapošljava oko 150.000 radnika uz udio u BDP-u od oko 6,3%.
Naglasio je kako je rast u proteklim godinama usko povezan s priljevom sredstava iz fondova EU te kroz NPOO, kojim je financiran značajan dio obnove od potresa. I Burilović je, kao i Bačić, upozorio da je potrebno pronaći i rješenje nedostatka radne snage, jer se sektor ne može oslanjati samo na uvoz stranih radnika.
Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, naglasila je da će cijene biti jedan od ključnih izazova za sektor u nadolazećem razdoblju. “Zagovaramo mjere koje će dalje jačati ovaj sektor jer samo jak sektor može dati svoj doprinos suzbijanju inflacije. HGK predlaže povećanje ponude stambenih objekata jer se uz više dostupnih nekretnina, cijene stanovanja mogu stabilizirati ili čak pasti. To bi pomoglo u suzbijanju inflacije”, poručila je.
Čagalj je istaknula važnost pokretanja velikih infrastrukturnih projekata, jer oni otvaraju nova radna mjesta i povećavaju produktivnost, što može smanjiti pritisak na rast cijena. Također je naglasila ključnu ulogu novih tehnologija koje smanjuju troškove gradnje i poboljšavaju efikasnost.
