Prošek bi iduće godine godine mogao na tržište EU pod izvornim imenom

Europska komisija je zauzela jasan i nedvosmislen stav: u slučaju prošeka i prosecca riječ je o dva različita proizvoda, različite boje, mirisa, pakiranja i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije

75
prošek

Europska komisija bi do sredine iduće godine konačno mogla odobriti zaštitu tradicionalnog hrvatskog naziva prošek. Tako bi se prošek pod svojim izvornim imenom konačno mogao naći na tržištu Europske unije. Najavljeno je to u petak, na okruglom stolu održanom u Zagrebu kojeg je organizirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

Na okruglom stolu okupili su se proizvođači prošeka i predstavnici institucija uključenih u određivanje pravila za proizvodnju prošeka i priznavanje njegova imena.

Iako hrvatski prošek i talijanski prosecco osim po nazivu nisu slični ni po načinu proizvodnje, niti po boji niti po mirisu, a posebice po okusu, Hrvatska još uvijek nije uspjela zaštititi prošek kao svoj tradicionalni proizvod. Borba za priznavanje prošeka traje od 2013. godine, odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Trenutno se prošek na tržište EU plasira kao desertno vino. Ipak, prije tridesetak dana Europska komisija zauzela je stajalište kojima otvara vrata prošeku pod izvornim nazivom.

Nedvosmislen stav EK: riječ je o dva različita proizvoda

“Komisija je zauzela jasan i nedvosmislen stav: u slučaju prošeka i prosecca riječ je o dva različita proizvoda, različite boje, mirisa, pakiranja i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije. Konačno, dva proizvoda se na policama trgovačkih lanaca i u restoranima nalaze na bitno različitim mjestima”, istaknuo je Tonino Picula, koji se već godinama bori za priznavanje izvornog imena prošek. “Drugim riječima, Komisija je još prije mjesec dana javno i jasno dala do znanja da smatra kako su šanse za dovođenje kupca u zabludu po pitanju prošeka i prosecca minimalne.”

Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako je neshvatljivo kako netko može povezivati prošek i prosecco i reći da jedan smeta drugome: “Prosecco je polupjenušac, vino jeftine proizvodnje. Proizvodi se u velikim inox tankovima, ne proizvodi se klasičnom metodom za pjenušce koja je puno skuplja, s dvije fermentacije. No, prosecco je ostvario izuzetan tržišni uspjeh”.

Prošek se pak dobiva dodatnim prosušivanjem i vinifikacijom dozrelog dobro prosušenog grožđa na trsu. Uglavnom se pakira se u male boce od dva do pet decilitara. Riječ je u pravilu o slatkim i vrlo slatkim vinima.

Italija je 2018. proizvela više od 350 milijuna litara prosecca, što je dvije trećine njene ukupne proizvodnje vina, a višestruko nadmašuje ukupnu hrvatsku proizvodnju.

Hrvatska je pak u najboljim godinama proizvodila nekoliko stotina hektolitara prošeka. Zbog problema oko imena i plasmana proizvodnja je posljednjih godina dodatno pala,

“Smatram da nitko ne može ta dva vina zamijeniti, iako bi nazivi prošek i prosecco ponekoga mogli zbuniti. No, s obzirom na to u kakve se boce pune pjenušava vina, a u kakve desertna vina, razlike je vidljiva već na samoj polici, tako da ni s te strane Talijani nemaju valjani argument da bi se potrošači mogli dovesti u zabludu”, istaknuo je Maletić.

Neusklađenost zakonske regulative oko proizvodnje prošeka

Proizvođači upozoravaju kako nije problem samo to što još uvijek ne možemo rabiti naziv prošek izvan granica Hrvatske, nego neusklađenost zakonske regulative oko proizvodnje prošeka.

“Dok čekamo rješenje o priznavanju imena prošek i specifikaciju, imamo priliku urediti sve ostale zakonske akte, od pravilnika o sortimentu vinove loze pa i pravilo o tome da na ocjenjivanje treba donijeti tri litre prošeka. Usuglasimo sve akte, budimo spremni i nadajmo se da će odluka o prošeku proći. I tog moneta nastat će eksplozija na tržištu”, poručio je Stjepan Vučemilović iz okolice Zadra.

>>Viski, votka, džin su prvi na svijetu tom, ali ne i u Hrvatskoj

Hrvatska ima 31 proizvod čije je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

“Očekuje nas još složen put do konačnog cilja, no vjerujem u nastavak potpore koju imamo kod Europske komisije. Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusz Wojciechowski  više puta je istaknuo kako hrvatski zahtjev ima punu pravnu osnovu te da ne postoje opravdani razlozi za njegovo osporavanje. Prema posljednjim informacijama Europska komisija radi na ocjeni prigovora talijanske strane i pod pretpostavkom da će ih ocijeniti nedovoljnima, pripremit će sljedeće godine zakonodavni akt kojim će priznati tradicionalni naziv prošek. Donošenje tog akta očekujemo sredinom iduće godine”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.