Rekordne temperature Sredozemnog mora prijete ekosustavima

Temperatura morske površine u Sredozemlju krajem lipnja dosegnula je najvišu ikad zabilježenu razinu, Rast temperature mora predstavlja prijetnju razaranja bioraznolikosti i klimatske ravnoteže regije

30
Zbog zagrijavanja mora izgubljeno je 90 posto populacije koralja, a plemenita periska na rubu je izumiranja: na slici mrtva plemenuta periska [Izvor haop.hr/Ministarstvo zaštite okoliša i zelenen tranzicije; foto: Ivan Cvitković]

Temperatura površine mora u Sredozemnom moru dosegla je krajem lipnja najvišu ikad zabilježenu razinu u tom dobu godine. Prema podacima koje je prikupio Copernicus, a analizirali su ih znanstvenici Météo-Francea, temperatura morske površine 29. lipnja iznosila je 26,01 °C. Prosječne temperature trenutačno su 3 °C iznad prosjeka, a u nekim područjima duž francuske i španjolske obale zabilježeni su skokovi veći od 4 °C, piše Euronews Green.

Najintenzivnije zagrijavanje zabilježeno je u zapadnom Sredozemnom bazenu, uključujući Balearsko i Tirensko more. S obzirom na trenutačne vremenske prilike, znanstvenici ne očekuju skori pad temperature.

Sredozemlje se smatra jednim od najranjivijih “žarišta klimatskih promjena” u svijetu jer se zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka. Ako se klimatske promjene ne obuzdaju, stručnjaci upozoravaju da bi trajni morski toplinski valovi – dugotrajna razdoblja abnormalno visokih temperatura mora – mogli nepovratno promijeniti regiju.

Morski toplinski valovi uništavaju život u Sredozemnom moru

Trajni i rastući morski toplinski valovu pogađaju regiju,  stvarajući “teške” i “ekstremne” uvjete uz jugoistočnu obalu Španjolske i sjever Maroka.

Znanstvenici  koji se bave istraživanjem mora upozoravaju da bi se trenutačna situacija mogla katastrofalno odraziti na bioraznolikost, ribarstvo, akvakulturu, pa čak i vremenske obrasce diljem južne Europe i sjeverne Afrike.

„Morski toplinski valovi ove magnitude u Sredozemnom moru imaju velike utjecaj na morski život“, kaže dr. Kathryn Smith iz Morskog biološkog udruženja Ujedinjenog Kraljevstva. „U prošlosti smo svjedočili masovnim pomorima beskralježnjaka, propadanju livada morske trave i izbijanjima bolesti u farmama dagnji. Vjerojatno ćemo slične posljedice vidjeti i ovoga puta.“

Zbog takvih promjena izgubljeno je 90 posto populacije koralja, a plemenita periska na rubu je izumiranja.

Toplije more sadrži manje kisika, što dovodi do masovnog ugibanja riba, poput pomora koji se dogodio u Toskani 2024. godine. A kako ribe bježe u dublje vode da izbjegnu površinsku toplinu, morske ptice više ne mogu doći do njih te i same masovno ugibaju.

Učinci morskih toplinskih valova prelijevaju se i na kopno. Topla mora pogoduju razvoju ekstremnih vremenskih pojava, kao što je bila oluja Daniel 2023. godine, koja je usmrtila gotovo 6.000 ljudi. Njezina je pojava bila 50 puta vjerojatnija i 50 posto intenzivnija zbog visokih temperatura morske površine u Sredozemlju.

Poplave u Valenciji 2024., koje su odnijele više od 200 života, također su dijelom povezane s visokim temperaturama mora.

Morski toplinski valovi postaju sve intenzivniji i dugotrajniji

Danas su morski toplinski valovi deset puta intenzivniji nego u predindustrijskom razdoblju i traju tri puta duže.

„Klimatske promjene odgovorne su za globalni porast učestalosti, trajanja i intenziteta morskih toplinskih valova“, kaže dr. Alistair Hobday, direktor istraživanja u australskom CSIRO programu Održivih morskih budućnosti.

Sredozemno more se neprekidno zagrijava od osamdesetih godina prošlog stoljeća, s naglim ubrzanjem tijekom posljednjeg desetljeća. U posljednjih 40 godina, s jednog toplinskog vala godišnje u određenim područjima došlo se do prosječno četiri vala godišnje, koji obuhvaćaju gotovo cijelo more. Temperature su iznad prosjeka već petu godinu zaredom.

„Toplinski val koji se sada razvija u zapadnom Sredozemlju i koji ima širok doseg zahtijeva posebnu pažnju“, upozorava dr. Karina von Schuckmann, viša savjetnica u organizaciji Mercator Ocean International.

Znanstvenici naglašavaju da samo brzo globalno smanjenje emisija može zaustaviti ovaj trend. Bez hitnog djelovanja, ovo klimatsko žarište moglo bi biti nepovratno promijenjeno.