Kada razmišljamo o Jadranskom moru često nam je prva asocijacija – godišnji odmor. No, za Društvo istraživača mora 20000 milja, more je puno više. Udrugu su 2005. godine osnovali mladi biolozi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Pokrenuli su je kako bi i nakon završetka studija nastavili istraživati Jadran te svoju strast prema njegovim neistraženim dubinama podijelili s drugima.
Na čelu udruge je magistar biologije Hrvoje Čižmek koji ističe kako njihova misija nije samo istraživati i štititi more, nego i graditi most između znanosti i društva, potičući odgovornu svijest i sudjelovanje u očuvanju morskog okoliša.
Mladi znanstvenici koji su spojili strast i istraživanje
Društvo okuplja dvedesetak aktivnih članova, uglavnom biologa i ekologa mora te edukatora. Uz to, u istraživačkim i edukativnim projektima sudjeluju i studenti sa Sveučilišta u Zadru, Zagrebu, Splitu i Osijeku te velik broj volontera. Sjedište im je u Zadru. Djeluju duž cijelog Jadrana, posebno na otocima i u zaštićenim područjima poput Telašćice, Kornata, Lastova i Silbenskih grebena. Svoje aktivnosti šire i kroz međunarodne projekte.
Rad udruge temelji se na interdisciplinarnoj suradnji, koja kombinira znanstvene metode s terenskim istraživanjima te uključivanjem lokalnih zajednica i partnera.
“Spajamo prirodoslovna znanja s praktičnim iskustvom, korištenjem suvremenih tehnologija, GIS-a i podvodne fotografije, te učinkovitim edukacijskim i komunikacijskim strategijama. Zahvaljujući tome možemo provoditi sveobuhvatna istraživanja i monitoring, ali i uspješno prenositi znanstvene spoznaje javnosti”, naglašava Čižmek.
Kombinacija projekata i volonterizma
Rad Društva financira se pretežito putem europskih projekata. Među njima su ključni Interreg programi, MAPA (Marine Adriatic Parks), HORIZON programi (poput SeaTecHub-a) te LAGUR (Lokalne akcijske grupe u ribarstvu). Ti im izvori omogućavaju provedbu terenskih istraživanja, monitoring morskih staništa i vrsta, edukativne aktivnosti i razvoj inovativnih pristupa.
S druge strane, velik dio njihova rada ima volonterski karakter. Članovi nesebično ulažu ogromnu količinu vremena i strasti bez financijske nadoknade, a ta energija i predanost “nosi” njegovo djelovanje posljednjih 20 godina.
“Taj kombinirani model financiranja i rada – oslanjanje na EU projekte, stručne suradnje s javnim institucijama, ali i entuzijazam i volonterizam članova – omogućuje nam stabilnost i fleksibilnost potrebnu za kontinuirani i kvalitetan angažman na zaštiti i istraživanju Jadrana”, ističe magistrica ekologije i zaštite prirode Barbara Čolić, ujedno i dopredsjednica i voditeljica projekata.
Snaga partnerstava i civilnog sektora
“Uz to, naši najvažniji partneri su druge organizacije civilnog društva – udruge mladih, otočke i ekološke organizacije – koje kroz svoju mrežu i entuzijazam pomažu da zajednički dopremo do šire javnosti i djelujemo učinkovitije. Također, kao član Zelenog foruma, mreže udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj, dodatno jačamo naš glas te sudjelujemo u kreiranju politika i kampanjama koje potvrđuju važnost civilnog sektora u zaštiti prirode”, navodi Čolić.
“Svjesni smo da postoje određene stigmatizacije udruga, no iskustvo nam pokazuje da dobre, stručno vođene udruge mogu s resursima biti učinkovitije i napraviti daleko više nego mnoge institucionalne strukture. Upravo zato što su motivirane osobnom predanošću”, pojašnjava Čolić.
Udruga surađuje s javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima za koje provode stručne poslove, kartiranja i istraživanja te s državnim tijelima i ministarstvima kroz savjetovanja i izradu dokumenata o očuvanju prirodnih vrijednosti.
Silbsko podmorje i Silbenski grebeni – dragulji Jadrana
Jedan od najvažnijih projekata Društva je preuzimanje skrbi nad područjima ekološke mreže na otoku Silbi. Ugovor koji su potpisali s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura-Jadera u svibnju 2024. godine, predstavlja prvi takav model u Hrvatskoj gdje je javna ustanova predala dio odgovornosti za upravljanje zaštitom prirode organizaciji civilnog društva.
Društvo je na skrb dobilo dva područja. Prvo je Silba podmorje koje je značajno zbog ekstenzivnih naselja posidonije. Drugo su Silbenski grebeni na kojima se na kopnu nalazi endemična vrsta limonium, a u podmorju mozaik grebena i posidonije koji su dom brojnim morskim organizmima. Ta dva aspekta najbolje spaja i iskorištava zaštićeni morski vranac čija se najveća gnijezdeća kolonija nalazi upravo na Grebenima.
Partnerstvo s lokalnom zajednicom
Povjeravanje skrbi o zaštićenom području, dijelu zaštićenog područja ili području ekološke mreže predviđeno je Zakonom o zaštiti prirode. Na njegovoj pripremi Natura-Jadera je surađivala s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Upravom za zaštitu prirode i Zavodom za zaštitu okoliša i prirode. Ugovor je dodijeljen na razdoblje od 9 godina.
“Nakon godinu dana iskustva možemo reći da ovaj model omogućuje stvarnu suradnju s lokalnom zajednicom, ribarima i institucijama. Ono što nam je osobito drago je činjenica da su stanovnici postali partneri u nadzoru i brizi za područje, čime se povećava učinkovitost zaštitnih mjera”, ističe jedna od stručnih suradnica u Društvu Sanja Stipić Dell’Orco. Dodaje kako okvir postavljen na Silbi može poslužiti kao model za buduće slične projekte u Hrvatskoj.
No, taj terenski rad donosi i izazove. Najveći je zasigurno nedostatak vlastitog plovila i prostora na Silbi. Zbog toga se oslanjaju na dugogodišnje partnere koji im, uz malu naknadu, iznajmljuju brodove. Ipak, kako su s vremenom sustavno prikupljali znanstvenu i ronilačku opremu, danas raspolažu bogatom kolekcijom koju nose i na edukativna događanja. Tako djeca i mladi mogu iz prve ruke doživjeti istraživanje mora i razviti svijest o očuvanju prirode.
Snaga entuzijazma
Jer oni ne istražuju more samo zbog znanosti, nego i zbog ljudi. Tako je kroz istraživačko-volonterske kampove na Silbi prošlo više od 1000 mladih iz Hrvatske i svijeta. “Nije riječ samo o stjecanju znanja, nego i o njegovanju odgovornosti i ljubavi prema moru“, ponosno ističe magistra prirodnih znanosti i edukatorica Ivana Jurin.
Mnogi od njih nakon sudjelovanja počinju promišljati kako se odnose prema okolišu i mijenjaju svoj pogled na svijet. “Često svjedočimo da im je upravo naš kamp prekretnica. Neki srednjoškolci odluče na temelju tog iskustva upisati fakultet biologije ili okolišnih znanosti. Neki naprave bitne zaokrete u izboru studija i karijere. Za nas je to dokaz da znanje i iskustvo preneseno u zajedništvu može nadahnuti i izgraditi novu, odgovornu generaciju čuvara mora i prirode“, kaže Jurin.
Borba za opstanak plemenite periske
Poseban doprinos Društva je i angažman oko plemenite periske (Pinna nobilis). Vrsta je to koja je zbog masovnog pomora u Jadranu postala simbol krize morskih ekosustava.
“Bili smo među prvima koji su na to upozoravali, od 2017. godine. Počeli smo intenzivno prikupljati podatke, pokrenuli sustav komunikacije s građanima kako bi nam dojavljivali opažanja periski, te izradili prvu nacionalnu bazu podataka o njihovim lokacijama.
Nažalost, pratili smo i prvi masovni pomor ove vrste u Jadranu, te prvi objavili znanstvene podatke i upozorenja. To je potaknulo otvaranje nacionalnog projekta očuvanja plemenite periske pod koordinacijom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Takva suradnja donijela je značajne rezultate u praćenju, edukaciji i pokušajima očuvanja ove strogo zaštićene i kritično ugrožene vrste. Njezin je opstanak važan za cijeli morski ekosustav, ali još je uvijek upitan”, upozorava stručna suradnica u Društvu Marta Sutlović.
Razvijanje “morske pismenosti”
Utjecaj ovog projekta nije samo znanstveni. Svijest o važnosti morskih ekosustava sve je prisutnija zahvaljujući konceptu “morske pismenosti” (engl. ocean literacy). “Pojednostavljeno, to znači znati i razumjeti osnovne principe o funkcioniranju mora, koliko ono utječe na nas i kako mi ljudi, našim djelovanjem, utječemo na more”, razlaže Sutlović.
U Društvu aktivno promoviraju taj koncept kroz rad s mladima, potičući znanje, pozitivan odnos i odgovorno ponašanje prema moru. Za to im je iznimno bitna suradnja sa Sveučilištem u Zadru i docenticama Melitom Mokos i Ivanom Zubak Čižmek. To čine kroz praktične aktivnosti i interaktivne edukativne sadržaje s oznakom kvalitete SKOCKANO.
“Puno surađujemo sa školama, a najmlađe uključujemo kroz edukativni program Mala škola bioraznolikosti mora u Centru za mlade Zadar. Važan dio suradnje ostvarujemo s ribarima, koji su dragocjen izvor znanja o stanju mora i ključni saveznici u očuvanju ribljeg fonda i staništa”, pojašnjava Jurin.
More kao izvor života
“Cilj nam je prikazati more kao izvor života i zdravlja zajednice te povezati znanstvene spoznaje s edukacijom i podizanjem svijesti: od lokalne do nacionalne razine. Iako svijest raste, još nije na željenoj razini, pa nam širenje znanja i uključivanje građana ostaje prioritet. Vjerujemo da ljudi mijenjaju navike tek kad se emocionalno povežu s prirodom. Tko razumije more, može ga voljeti, a tko ga voli, brinut će se za njega“, konstatira Čolić i dodaje kako ta sinergija potiče stvarnu promjenu u ponašanju.
“Činjenica je da se Jadran zagrijava brže nego što se do sada mislilo. Te promjene već sada ozbiljno ugrožavaju stabilnost morskih ekosustava. Zabrinjavajući je porast ekstremnih toplinskih valova i pojava bolesti te masovnih pomora ugroženih vrsta što je teško zaustaviti, a brzo mijenja morski život. No, s optimizmom ističemo da još uvijek imamo priliku učiniti mnogo za očuvanje mora te ublažavanje posljedica klimatskih promjena i zagađenja. Naša je poruka jasna: ako želimo da nam more i dalje osigurava život i dobrobit, moramo svi zajedno aktivno djelovati sada“, naglašava Čolić.
Za članove Društva more nije samo prirodni resurs, već zajednička odgovornost i izvor inspiracije. Kroz predanost i znanje, oni pokazuju kako civilni sektor može biti snažan partner u brizi za okoliš i izgradnji održivog društva.
“Najvažnija komponenta našeg rada je iskonska ljubav i gotovo dječja znatiželja prema moru koja nas potiče da svako otkriće i promjenu u prirodi dijelimo s drugima. More će sigurno preživjeti i bez nas, ali mi bez zdravog mora nećemo moći opstati“, zaključuje Čolić.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Udruge u službi boljitka zajednice sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
