Kreatori globalnih politika trebali bi poduzeti trenutne, dosad neviđene mjere kako bi spriječili rizik da svijet dosegne nove klimatske prijelomnice. Neuspjeh u sprječavanju globalnog zatopljenja iznad 1,5 °C gura čovječanstvo u “opasnu zonu”, dok Zemlja doseže svoju prvu klimatsku prijelomnicu, piše portal Euronews.
Novo izvješće na kojem je surađivalo 160 globalnih istraživača otkriva da porast temperature uzrokuje široko rasprostranjena oštećenja koraljnih grebena u toplim morima, čime se ugrožava egzistencija stotina milijuna ljudi koji o njima ovise.
Istraživanje koje je proveo tim na čelu s profesorom Timom Lentonom, a objavio ga je Global Tipping Points, poziva na trenutnu akciju čelnika na konferenciji COP30 i drugih globalnih donositelja politika, tvrdeći da ciljevi postavljeni Pariškim sporazumom nisu dovoljni.
Koraljni grebeni: Kolika je već nastala šteta?
Globalno zagrijavanje trenutačno iznosi 1,4℃, ali znanstvenici procjenjuju da je toplinska prijelomna točka za koraljne grebene između 1℃ i 1,5℃, pri čemu je 1,2℃ srednja procjena.
Izvješće upozorava da čak ni najoptimističniji scenariji emisija, koji predviđaju stabilizaciju zagrijavanja na 1,5℃ kao što je zacrtano Pariškim sporazumom, neće biti dovoljni da se spriječi nepovratno propadanje koraljnih grebena.
Globalno zatopljenje, uzrokovano emisijama stakleničkih plinova, već je dovelo do “do sada nezabilježenog propadanja” koraljnih grebena i najgoreg izbjeljivanja u povijesti, koja traju još od 2023. godine.
“Svesti globalno prosječno zagrijavanje ispod 1,2℃, uz minimalno prekoračenje i konačni povratak na 1℃ iznad predindustrijske razine, ključno je za očuvanje koraljnih grebena izvan nekoliko izoliranih područja koja predstavljaju posljednja utočišta”, navodi se u izvješću.
Istraživači također preporučuju poboljšanje upravljanja koraljnim grebenima te hitnu provedbu političkih mjera i procjena rizika, kako bi se grebenima pružila najbolja moguća šansa za opstanak.
Klimatska prijelomnica: Što je još ugroženo?
Svako dodatno zagrijavanje povećava rizik od prelaska novih klimatskih prijelomnica. Izvješće upozorava da su dijelovi polarnih ledenih pokrova možda već prešli svoje granice, što bi moglo dovesti do nepovratnog porasta razine mora za nekoliko metara u budućnosti. To bi utjecalo na stotine milijuna ljudi.
Ako globalno zagrijavanje u sljedećih nekoliko godina premaši 1,5 °C, kako se i predviđa, Amazonska prašuma također riskira masovno propadanje, što bi predstavljalo neprocjenjiv gubitak biološke raznolikosti i ugrozilo bi više od sto milijuna ljudi koji ovise o tom ekosustavu.
“Zbog zagrijavanja u opasnosti je i Atlantska meridionalna obrtna cirkulacija (Atlantic Meridional Overturning Circulation / AMOC)”, navodi se u izvješću.
AMOC je sustav oceanskih struja u Atlantiku koji ima ključnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji. Topla, slana voda iz tropskih krajeva površinom Atlantskog oceana struji prema sjeveru, sve do sjevernog Atlantika (prema Grenlandu). Kada stigne do sjevera, voda se hladi i postaje gušća, pa tone u dublje slojeve oceana. Ta hladna, duboka voda zatim struji nazad prema jugu, prema ekvatoru i dalje prema južnoj hemisferi, gdje se opet diže prema površini i kreće prema sjeveru.
Ova cirkulacija prenosi toplinu iz tropskih područja prema Europi i Sjevernoj Americi, te je ključna za relativno blagu klimu u zapadnoj Europi, regulaciju padalina u Africi i Južnoj Americi, te za stabilnost globalnog klimatskog sustava.
Zbog topljenja leda na Grenlandu i povećanog dotoka svježe (manje guste) vode, taj mehanizam se usporava. Posljedice bi mogle biti hladnije zime u Europi, promjene monsuna u Africi i Aziji, porast razine mora duž istočne obale SAD-a, te ozbiljne prijetnje sigurnosti hrane i vode diljem svijeta.
Sprječavanje klimatskih prijelomnih točaka
Kako bismo spriječili dostizanje klimatskih prijelomnica, stručnjaci ističu da bismo do 2030. morali prepoloviti emisije stakleničkih plinova u odnosu na razine iz 2010., te dosegnuti neto nultu emisiju do 2050. godine.
Tvrde da trenutačni ciljevi nisu dovoljni i da će, čak i ako se ispune, dovesti do trajnog globalnog zagrijavanja. Očekuje se da će globalno zagrijavanje premašiti 2 °C prije kraja stoljeća, zbog čega bi dekarbonizacija i smanjenje emisija metana trebale biti ključne mjere.
“Ako budemo čekali da prijeđemo prijelomne točke da bismo počeli djelovati, bit će prekasno”, upozorava izvješće. “Jedina vjerodostojna strategija upravljanja rizikom je djelovati preventivno, prije nego što bude prekasno”, naglašava se.
Istraživanje također ističe pozitivne pomake koji potiču promjene, uključujući veliki porast korištenja solarnih panela i električnih vozila (EV-ova) diljem svijeta.
