Europski institut za učinkovito graditeljstvo (The Buildings Performance Institute Europe – BPIE), nezavisni centar za istraživanje energetske učinkovitosti u građevinarstvu, pozvao je države članice Europske unije da usvoje zajednički pristup smanjenju ugljičnih emisije u cjeloživotnom ciklusu zgrada ako regija želi postati ugljično neutralna do 2050. godine.
Najnovije izvješće neovisnog istraživačkog savjeta pokazuje da se emisije CO2 nastale gradnjom zgrada trebaju do 2030. smanjiti za više od polovice. To se posebno odnosi na emisije nastale vađenjem i preradom sirovina, proizvodnjom, transportom, montažom, izgradnjom i rušenjem zgrada.
BPIE navodi da “skriveni ugljični otisak” čini između 10 i 20 posto ukupnog ugljičnog otiska nastalog izgradnjom zgrada u Europskoj uniji.
Oliver Rapf, izvršni direktor Instituta, rekao je da su nove zgrade izgrađene po najvišim standardima energetske učinkovitosti, a niska operativna potražnja za energijom znači da ugrađeni ugljik postaje najznačajniji izvor emisije ugljika tijekom života zgrade.
Smanjenje te emisije zahtijeva da zemlje članice poduzmu “sveobuhvatnu političku akciju”, koja bi trebala biti “koordinirana i regulirana na europskoj razini”, dodao je Rapf.
“Predstojeća revizija zakonodavstva EU-kojim se regulira zgradarstvo i građevinarstvo ključna je prilika za stvaranje politike prema kojoj će se zahtjevi energetske učinkovitosti temeljiti na pravilima o emisiji ugljika”, navodi BPIE.
U okviru napora da se do 2050. postigne nulta stopa emisije ugljika, Europska komisija treba 2023. godine uvesti plan za cjeloživotni ciklus u građevinarstvu do 2050. godine kako bi se smanjila emisija ugljičnih plinova koja nastaje prilikom izgradnje zgrada.
BPIE upozorava da plan već sada nije sinkroniziran s procesom revizije zakonodavstva.
“Treba pažljivo razmotriti emisije ugljika koje nastaju tijekom životnog ciklusa zgrada i u građevinarstvu. Mjere politike koje su poduzele brojne države članice pokazuju da su politike o ugljiku vezene uz cjeloživotni ciklus zgrada moguće i poželjne. Budući prijedlozi Europske komisije trebali bi to odražavati kako bi se spriječilo da gubimo vrijeme u borbi protiv klimatskih promjena”, zaključio je Rapf.
