Svaka deseta cigareta potrošena u Europskoj uniji tijekom 2025. godine potjecala je s ilegalnog tržišta, pokazuje novo istraživanje konzultantske kuće KPMG.
Prema studiji, ilegalne cigarete činile su 10,3 posto ukupne potrošnje u EU-u, odnosno 41,8 milijardi cigareta, što je državne proračune stajalo procijenjenih 16,7 milijardi eura izgubljenih poreznih prihoda.
Ključni pokretač rasta ilegalnog tržišta su krivotvorene cigarete, koje sada čine 44 posto potrošnje ilegalnih cigareta u EU-u.
Na razini 38 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, ilegalna potrošnja dosegnula je 55,3 milijarde cigareta, uz procijenjeni gubitak poreznih prihoda od 22,4 milijarde eura.
Hrvatska bilježi pad udjela ilegalnih cigareta
Prema nalazima studije, u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine potrošeno 7,2 milijarde cigareta, što je za oko 380 milijuna više nego godinu ranije.
Istodobno je udio krijumčarenih i krivotvorenih cigareta u ukupnoj potrošnji pao na 4,5 posto, odnosno za 0,36 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. Hrvatska se tako nalazi znatno ispod europskog prosjeka od 10,3 posto.
Unatoč smanjenju udjela ilegalnih proizvoda, procijenjeni porezni gubitak dosegnuo je 59 milijuna eura, dva milijuna više nego godinu prije.
Krivotvorene cigarete glavni problem u Europi
Crno tržište prolazi kroz temeljitu transformaciju: krivotvorene cigarete „proizvedene u EU” sve više istiskuju tradicionalne tokove krijumčarenja s istoka prema zapadu, pokazuje studija. Krivotvorene cigarete postale su dominantan oblik ilegalne trgovine te sada čine 44 posto ukupne ilegalne potrošnje cigareta u Europskoj uniji.
Ilegalna proizvodnja seli se bliže krajnjim potrošačima, osobito u zapadnoeuropskim zemljama poput Francuske, Belgije i Nizozemske, koje postaju središta ilegalne trgovine duhanskim i nikotinskim proizvodima. Takav razvoj otežava praćenje opskrbnih lanaca i suzbijanje ilegalne trgovine.
Francuska i dalje prednjači po udjelu ilegalne potrošnje cigareta. Tijekom 2025. godine čak 41,4 posto svih potrošenih cigareta bilo je ilegalnog podrijetla, što odgovara količini od 20,5 milijardi cigareta.
Belgija je zabilježila gotovo 25 posto ilegalne potrošnje, dok je u Nizozemskoj taj udio premašio 22 posto. Ukupno šest država članica EU-a danas ima udio ilegalnog tržišta veći od 20 posto.
Izvan Europske unije, Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje drugo najveće tržište ilegalnih cigareta u Europi, s više od sedam milijardi ilegalno potrošenih cigareta.
Dok pojedine zemlje bilježe rast crnog tržišta, studija ističe i primjere suprotnog trenda.
Grčka je tijekom 2025. smanjila udio ilegalne potrošnje na 14,1 posto, što je pad od 3,4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U Ukrajini je količina ilegalnih cigareta smanjena za gotovo milijardu komada, a njihov udio iznosio je 15,9 posto ukupne potrošnje.
Grijani duhani i oralni nikotinski proizvodi
Drugu godinu zaredom studija je obuhvatila i ilegalnu potrošnju grijanih duhanskih proizvoda na nekoliko europskih tržišta. Utvrđeno je da je krijumčarena roba činila 1,2 posto ukupne potrošnje grijanog duhana, što je znatno niže nego kod cigareta, pri čemu su Njemačka, Austrija i Nizozemska među najpogođenijim zemljama. Nisu utvrđeni slučajevi krivotvorenog grijanog duhana.
Studija je prvi put procijenila i oralne nikotinske proizvode u odabranim zemljama. Utvrđeno je da su nikotinske vrećice dostupne i na tržištima gdje su zabranjene ili strogo ograničene, često kao krivotvoreni, neusklađeni ili uvozni proizvodi. Najviši udjeli proizvoda koji nisu prihvatljivi za prodaju, s potencijalom dosezanja znatnog broja potrošača, zabilježeni su u Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji.
Što pokazuju podaci za Hrvatsku?
Za Hrvatsku su najvažnija dva zaključka. S jedne strane, udio ilegalnih cigareta ostaje među nižima u Europskoj uniji i nastavlja padati. S druge strane, ukupna potrošnja cigareta raste, a s njom i procijenjeni porezni gubici povezani s ilegalnim tržištem.
Iako je hrvatsko tržište daleko od razina zabilježenih u Francuskoj, Belgiji ili Nizozemskoj, procijenjenih 59 milijuna eura izgubljenih poreznih prihoda pokazuje da ilegalna trgovina i dalje predstavlja značajan izazov za državni proračun i nadzorna tijela.
Ilegalna trgovina cigaretama smanjuje porezne prihode i jača crno tržište. Iskustva europskih zemalja pokazuju da se taj problem učinkovitije suzbija uravnoteženom regulacijom, predvidivim poreznim okvirom i provedbom propisa nego zabranama, istaknula je komentirajući rezultate studije Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb.
“Ključno je stoga nastaviti razvijati regulatorni okvir koji omogućuje učinkovitu kontrolu tržišta i prepoznaje razlike među kategorijama proizvoda, uključujući proizvode manje štetnosti u odnosu na nastavak pušenja cigareta, s ciljem smanjenja stope pušenja, zaštite javnog zdravlja i ograničavanja crnog tržišta”, poručila je Letica.
