Vrijednost robnog izvoza u prvih pet mjeseci manja za 9,5 posto

U prvih pet mjeseci ove godine ukupna vrijednost plasiranih roba na inozemna tržišta dosegnula je 5,6 milijardi eura te je bila za 591 milijun eura ili 9,5 posto niža u usporedbi s istim lanjskim razdobljem

26
vrijednost robnog izvoza

Mjere djelomičnog do potpunog zatvaranja europskih gospodarstava radi sprječavanja širenja pandemije virusa COVID-19, protegnule su se i na dio svibnja pa je posljedično vanjskotrgovinska razmjena i u promatranom razdoblju nastavila bilježiti zamjetno smanjenu aktivnost, navode istraživači RBA u svojoj analizi.

Prema privremenim podacima DZS-a, vrijednosti hrvatskog robnog izvoza i uvoza u svibnju su, unatoč mjesečnom porastu, nastavile bilježiti snažne dvoznamenkaste stope pada na godišnjoj razini.

Izvoz u svibnju za četvrtinu niži nego prije godinu dana

Ukupna vrijednost robnog izvoza od milijardu eura bila je u usporedbi sa svibnjem 2019. gotovo 25 posto niža, dok je u Hrvatsku tijekom promatranog mjeseca uvezeno robe ukupne vrijednosti 1,65 milijardi eura, što je čak 30,4 posto niže u usporedbi s istim mjesecom lani. Kao rezultat snažnijeg pada robnog uvoza u odnosu na izvoz, smanjio se i manjak trgovinskog salda za 37,8 posto te je iznosio 643 milijuna eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61,1 posto.

Zamjetan pad vanjskotrgovinske razmjene od početka pandemije naposljetku je  pridonio nižim vrijednostima robnog izvoza i uvoza u kumulativnom razdoblju od siječnja do svibnja. U prvih pet mjeseci ove godine ukupna vrijednost plasiranih roba na inozemna tržišta dosegnula je 5,6 milijardi eura te je bila za 591 milijun eura ili 9,5 posto niža u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.

Istovremeno, vrijednost uvoza je iznosila 9,2 milijardei eura što je  na godišnoj razini za 1,6 milijardi eura manje nego u istom lanjskom razdoblju. Pri takvim kretanjima trgovinski saldo u prvih pet mjeseci ove godine bio je na godišnjoj razini niži za 22,3 posto, a zabilježen je manjakod 3,54 milijarde eura. Rrazina pokrivenosti uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 61,4 posto.

Rast izvoza samo u sektoru hrane i živih životinja

Promatrano po sektorima SMTK, od sektora koji sudjeluju s većim udjelima u ukupnoj strukturi izvoza, u prvih pet mjeseci na godišnji pad vrijednosti robnog izvoza u najvećoj mjeri utjecao je pad izvoza raznih gotovih proizvoda (-16,3%), sirovih materija, osim goriva (-11,7%) te proizvoda svrstanih prema materijalu (-10,0%). Rast izvoza na godišnjoj razini zabilježen je jedino u sektoru hrane i živih životinja (4,2%).

S druge strane, padu godišnjih stopa rasta robnog uvoza u istom razdoblju najviše je pridonio pad u sektorima strojevi i prijevozna sredstva (-22,5%), mineralna goriva i maziva (-31,1%) te proizvodi svrstani prema materijalu (-12,3%), dok je rastu robnog uvoza najviše pridonio sektor kemijski proizvodi u kojem je vrijednost robnog uvoza na godišnjoj razini u promatranom peteromjesečnom razdoblju porasla za 4,6 posto.

U ovoj godini izvoz u EU manji za 5,9 posto

Promatrano prema ekonomskim grupacijama zemalja, najznačajniji udio robne razmjene ostvaren je s državama članicama Europske unije u koje je tijekom 2020. izvezeno roba u vrijednosti od 3,9 milijardi eura (-5,9% na godišnjoj razini) što predstavlja udio od 70,5 posto u ukupnom izvozu roba Republike Hrvatske.

Istovremeno, iz zemalja EU je uvezena roba u vrijednosti 7,4 milijardi eura (-16,0% na godišnjoj razin). U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u robnoj razmjeni Hrvatske s njenim najznačajnijim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima unutar EU-a (Njemačka, Italija i Slovenija) zabilježene su dvoznamenkaste stope pada uvoza i izvoza. Režim prelaska unutarnjih granica Europske unije i tijekom svibnja bio je otežan što je, uz potpuno i/ili djelomično zatvaranje većine europskih granica, rezultiralo snažnim padom izvoza i uvoza roba.

Anačlitičari RBA očekuju da će podaci za nadolazeće mjesece potvrditi postupni oporavak na mjesečnoj razini, ali će usporedbe na godišnjoj razini potvrditi nastavak snažnog pada i izvoza i uvoza. Budući da će pad uvoza roba biti izraženiji zbog manje domaće potražnje i lošijih turističkih rezultata, manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni zabilježit će manje godišnje vrijednosti i narednih mjeseci.