Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nakon javne rasprave u postupku ocjene projekta odlučilo je da za projekt rekonstrukcije i izgradnje trećeg traka Zagrebačke obilaznice nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Hrvatske autoceste kao nositelj projekta nastavljaju raditi na projektnoj dokumentaciji kako bi ishodile lokacijske dozvole.
Procjena je da za realizaciju projekta potrebno najmanja 335 milijuna eura. Za sada nije predviđeno da projekt bude sufinanciran iz fondova Europske unije. Naime, dostupnost sredstava iz EU fondova za izgradnju cesta sve je manja, jer EU više potiče ulaganja u infrastrukturu drugih modela prometa, prije svega željeznicu.
Na Elaborat zaštite okoliša, nisu zaprimljene primjedbe javnosti, a iz dokumenta koji daje pregled svih planiranih aktivnosti i njihovog utjecaja na okoliš utvrđeno je da planirani zahvat, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš.
Zagrebačka obilaznica je dnevno najopterećenija prometnica u zemlji. Dio je paneuropskog koridora X i važna je dionica prometna cestovna poveznica na dionici od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. U idejnom rješenju navode se podaci za 2019., kada je najprometnijom dionicom u prosjeku dnevno prolazilo 66.366, a tijekom ljeta 78.373 vozila; na ostalim dionicama dnevni prosjek bio je 51.403 – 61.697 vozila, a tijekom ljeta više od 70 tisuća vozila. Promet obilaznicom nakon pandemije konstantno raste, pa je povećanje kapaciteta obilaznice nužno.
Idejno rješenje razmatrano u ovom postupku obuhvaća trasu dugu 26 kilometara od Lučkog do Ivanje Reke koja će biti proširena s četiri na šest traka. Obuhvaćeni su čvorovi Jankomir, Lučko, Buzin, Jakuševac, Kosnica i Ivanja Reka, a novi čvorovi nisu predviđeni. Potpuno će se obnoviti kolnička konstrukcija, sustavi vanjske i unutarnje odvodnje, prometna signalizacija, rasvjete te sustav zaštite od buke.
Zbog proširenja autoceste neki će se objekti uz autocestu rušiti, a analiza Inženjerskog prometnog zavoda (IPZ) pokazala je da objekti projektirani i građeni prije više od 40 godina ne zadovoljavaju današnje standarde i opterećenje (promet, potres i donekle temperatura).
Zagrebačka obilaznica ukupno obuhvaća 14 nadvožnjaka i 11 podvožnjaka, vijadukata i mostova, te 13 prijelaza i prolaza.
“Postojeće konstrukcije mostova i vijadukata u zatečenom stanju ne mogu zadovoljiti zahtjeve koje postavljaju aktualni propisi, koji reguliraju područje proračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti”, navodi se u analizi.
Rušit će se nadvožnjaci Kosnica i Ivanja Reka, te željeznički nadvožnjak Hrvatski Leskovac, na kojima nije moguća dogradnja novog traka. Na istim lokacijama, osim nadvožnjaka Ivanja Reka za koji će se tražiti najbliža zamjenska lokacija, gradit će se novi objekti. Za vrijeme radova će se prometovati zaobilaznim pravcima.
Također, novi objekti zamijenit će postojeći most Dubava, vijadukte Kanal Odra, Buzin I i Buzin II, podvožnjake Dolci i Mičevec te mostove Sava i Ivanja Reka, dužine 1100 metara i 850 metara. Ovi mostovi bit će najzahtjevniji zahvati na dionici Kosnica – Ivanja Reka.
Na dionici Zagreb zapad – Lučko nalazi se odmorište Plitvice, čija je obnova u tijeku i nije obuhvaćena ovim projektom. Idejno rješenje predviđa izgradnju posve novog odmorišta Mlaka na sjevernoj dionici, s benzinskom postajom, trgovinom i ugostiteljskim objektom, te parkirnim mjestima za automobile, kamione i autobuse.
