Vlada je na raspravu u Hrvatski sabor uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Između ostaloga, nacionalni cilj uporabe energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine povećava se s 36,6 na 42,5 posto, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar ocijenio je prilikom obrazlaganja prijedloga zakona kako je to ambiciozan, ali ostvariv cilj.
Električna energija proizvedena iz obnovljivih izbora energije u Hrvatskoj čini oko 60 posto ukupno proizvedene električne energije. No, najveći dio, više od 40 posto, proizvede se u hidroelektranama. Udio električne energije proizvedene u vjetroelektranama je 15-17 posto, a udio energije dobivene iz solarnih elektrana je u 2024. bio (s obzirom na potencijal) skromnih 4,07 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U kategoriji samoopskrbe više od 20 tisuća elektrana
U razdoblju 2022. – 2024. broj elektrana u kategoriji samoopskrbe u Hrvatskoj porastao je s oko 4 tisuće na više od 20 tisuća, a prema podacima udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske na stambenim objektima instalirano je oko 155 MW, u poduzetničkom sektoru na krovovima oko 655 MW, a snaga velikih solarnih instalacija je samo 62,1 MW.
Ako promatramo broj instaliranih vata po broju stanovnika, Hrvatska je na oko 120 vata per capita. Prema podacima organizacije Solar Power Europe iz 2022. godine u Europi je predvodnik Nizozemska s više od 1044 vata po glavi stanovnika. Slijede Njemačka (816 W), Danska (675 W), Belgija (663 W), Luksemburg (629 W) i Estonija (596 W), a tek nakon njih su se poredale mediteranske zemlje: Španjolska (565 W), Grčka (541 W), Malta (536 W) i Portugal (416 W). Spomenimo i to da u Nizozemskoj krovne elektrane na stambenim objektima s ukupnom snagom oko 1,8 GW čine 46 posto ukupnog tržišta solarne energije.
Nova sustav primjenjuje se od 1. siječnja 2026.
Izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije uspostavlja se novi sustav potrošnje vlastite obnovljive energije i samoopskrbe. Novi sustav primjenjivat će se od 1. siječnja 2026. godine, budući da je Hrvatska dobila dvogodišnju odgodu primjene odredbi EU zakonodavstva kojima nije dopušteno da kupci u samoopskrbi imaju prednost neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže.
Definiraju se nova pravila za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe i samoopskrbu električnom energijom te novi poticajni okvir za promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora posebice u dijelu dijeljenja energije.
Novim sustavom svim kupcima za preuzetu energiju od opskrbljivača osigurat će se jednak tretman u pogledu pristupa distribucijskoj mreži i mrežarina. Redizajnirat će se način obračuna naknade za vlastitu proizvodnju električne energije u samoopskrbi isporučene u mrežu. Sve naknade i pristojbe, uključujući mrežne tarife, moraju odražavati troškove i biti razmjerne i nediskriminirajuće, navodi se u prijedlogu.
Ukidanje neto-mjerenje kod samoopskrbe
Ključna promjena je ukidanje neto-mjerenja za nove korisnike, dok se za postojeće korisnike neto-mjerenja zadržavaju do deset godina od izdavanja potvrde o trajnom pogonu. Aktualni model obračuna za kućanstva u kategoriji samoopskrbe funkcionira na pretpostavci da će se 30 posto proizvedene energije trošiti izravno na objektu (samopotrošnja), a višak se predaje u mrežu. Mjesečno se provodi takozvano netiranje, odnosno obračun energije preuzete iz mreže i predane u mrežu unutar tekućeg mjeseca. Ako postoji višak energije predan u mrežu, taj višak se otkupljuje po 80 posto cijene predane energije i na računu je iskazan kao preplata koja se može iskoristiti do kraja godine. Godišnji obračun obuhvaća razdoblje od siječnja do prosinca.
Novi model umjesto neto-mjerenja uvodi neto-obračun, u kojem se vrijednost predane energije koristi za umanjenje računa, a naknada za korištenje mreže se obračunava na temelju ukupno preuzete energije iz mreže i ne umanjuje se više količinom predane električne energije u mrežu. Takvom metodologijom omogućuje se da se vrijednost predane energije koristi za umanjenje računa kroz propisanu minimalnu cijenu otkupa u mrežu predanih „viškova“ električne energije. Ove promjene osiguravaju izbalansirani pristup: stabilne prihode operatora sustava i opskrbljivača i potiču učinkovitije korištenje obnovljivih izvora energije, navodi predlagač Zakona.
Proizvodnja za vlastitu potrošnju na udaljenoj lokaciji
Novost je i da se kod pružatelja javnih usluga i kućanstava proizvodnjom za vlastitu potrošnju smatra i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora koja je smještena iza drugih obračunskih mjernih mjesta (na udaljenoj lokaciji), pod uvjetom da obračunska mjerna mjesta pripadaju istom potrošaču vlastite obnovljive energije.
Novi sustav će potaknuti kupce da se udružuju u zajednice obnovljive energije i razmjenjuju energiju, te će i nadalje biti zaštićeni tako što će proizvedenu energiju predanu u mrežu preuzeti opskrbljivač, navodi se u obrazloženju.
Izmjenama i dopunama Zakona precizira se uloga aktivnog kupca te se za sve osobe, bilo pravne ili fizičke, utvrđuje preuzimanje iz mreže ili isporuka u mrežu u realnom vremenu, pri čemu jedan kupac sa svojim OIB-om može imati razmjenu sam sa sobom na različitim lokacijama uz plaćanje za korištenje mreže.
Naknade i pristojbe neće se obračunavati za vlastitu proizvodnju električne energije koja ostaje u objektima potrošača vlastite energije, čime će se promovirati i skladištenje energije na mjestu proizvodnje.
Potpora za energane veže se uz odvojene prikupljanje otpada
Izmjenama i dopunama aktualnog Zakona propisuje se da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu putem spaljivanja otpada ne dodjeljuje ako nisu ispunjene obveze odvojenog sakupljanja otpada
Definira se kriterij održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase, provjera usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova i izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na stakleničke plinove.
Propisuje se donošenje plana za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenje potrebnih za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav.
