Kako do zelenog, održivog i digitalnog gospodarstva

Zelena tranzicija gospodarstva podrazumijeva dekarbonizaciju energetskog sektora, uz daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj novih tehnologija te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, osobito u energetici, prometu i industriji

92
zelena tranzicija
Fotografija: Pixabay - https://pixabay.com/

Hrvatska podržava EU politiku dekarbonizacije, a posebice Europski zeleni plan kojim se dodatno ojačavaju ciljevi kojima EU teži u pogledu smanjenja stakleničkih plinova, razvijanja čistih oblika energije, čistog prometa i potenciranja kružnog gospodarstva.

Hrvatski energetski sektor zadnjih petnaestak godina radi na povećanju udjela čiste energije kako u proizvodnji tako i u potrošnji, a strateški dokumenti nastali u posljednje dvije godine pokazuju opredijeljenost za jačanje energetske učinkovitosti, na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te jačanje čistih i ekološki prihvatljivih tehnologija u sustavima grijanja i hlađenja, zgradarstva i prometa, donosi portal tehnoeko.com.hr

U sklopu Plana za oporavak i otpornost predlažu se mjere za dekarbonizaciju energetskog sektora koja bi naglasak trebala staviti upravo na osiguravanje čiste energije kroz modernizaciju i izgradnju potrebne infrastrukture koja je nužna za postizanje potrebnih preduvjeta za ispunjavanje ciljeva postavljenih Integriranim nacionalnim energetskim planom (NECP) do 2030. godine.

Reforma se bazira na snažnom investicijskom ciklusu u koji će biti uključeni državna uprava, javni i privatni investitori te energetska poduzeća. Previđena su ulaganja od 7,53 milijardi kuna. Planirano je da 4,96 milijardi budu nepovratna sredstva, a 2,57 milijardi kuna će se osigurati iz drugih izvora.

Dekarbonizacija energetskog sektora

Reforma obuhvaća aktivnosti vezane uz jačanje zakonodavstva i administrativnih kapaciteta te investicije kojima se bi se dekarbonizacija energetike trebala dodatno potaknuti. Većina planiranih investicija vezana je uz razvoj infrastrukture koja je nužna za daljnju implementaciju mjera iz NECP-a, ali je ujedno važna i za proces dekarbonizacije energetike.

Važan dio paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova je povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora. To obuhvaća povećanje korištenja grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora te korištenje obnovljive energije u sektoru prijevoza.

Reformom se također mora osigurati da na tržištu budu dovoljne količine biogoriva i obnovljivog vodika, kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva u prometu. To također nije moguće bez adekvatne infrastrukture.

Programi državnih potpora bit će namijenjeni i za financiranje investicija u korištenje vodika i novih tehnologija, za investiciju u rafineriju za proizvodnju naprednih biogoriva Sisak te za geološko skladištenje CO2. S obzirom na to da je riječ o novoj tehnologiji koja je iznimno važna za dostizanje potpune dekarbonizacije Europe do 2050., potrebno je bespovratnim sredstvima financirati pilot projekte kojima će osigurati implementacija tehnologije te rasterećenje energetski intenzivne industrije.

Obnovljivi izvori energije

Osim što će se njome potaknuti ubrzana dekarbonizacija energetskog sektora i ostvariti ciljevi vezani uz udio obnovljivih izvora energije na koje se Hrvatska obvezala, reformom će se povećati domaća proizvodnja električne energije te smanjiti uvoz energije.

Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Veliki naglasak je na energiji vjetra i sunca koji se najbrže razvijaju, a ujedno se smanjuje i cijena tehnologije čime projekti postaju isplativiji. U skladu s tim nova energetska strategija predviđa veliki broj projekata vezanih uz vjetar i sunce.

Međutim, Hrvatska ima i potencijal vezan uz geotermalnu energiju, posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, a sve zanimljivije je istraživanje od obalnih potencijala vezanih uz sjeverni Jadran, posebice od obalnog vjetra, koji bi mogao biti dobra nadopuna za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije na kopnu. Tu je i potencijal bioekonomije vezan uz razvoj elektrana i visokoučinkovitih kogeneracija na biomasu te korištenje bioplina za proizvodnju električne energije.

Svi ovi geografski disperzirani sustavi moraju biti učinkovito povezani kako bi se energija kvalitetno prenijela do krajnjeg kupca. Iako će dio sustava biti lociran blizu mjesta potrošnje, razlika u korištenju pojedinih tehnologija, mjestima proizvodnje i potrošnje energije u Hrvatskoj (na jugu je veliki potencijal proizvodnje, a na sjeveru potrošnje) zahtijevaju jačanje elektroenergetskog sustava.

Modernizacija i izgradnja elektroenergetske infrastrukture

Da bismo do 2030. postigli zadane ciljeve vezane uz smanjenje CO2, povećanje udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije te povećanju energetske učinkovitosti na koje smo se obvezali u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, nužno je do 2026. uspostaviti bolju i jaču elektroenergetsku infrastrukturu na transportnoj i distribucijskoj razini, infrastrukturu koja će moći prihvatiti nove količine energije iz obnovljivih izvora energije (1.500 MW do 2025. i oko 2.500 MW do 2030.) te omogućiti stabilnost sustava.

Trenutačno prihvat većih količina energije nije moguć jer je sustav na rubu svojih kapaciteta. Prihvat i prijenos energije postali su usko grlo za nove projekte. Ako se ovaj problem ne riješi, Hrvatska neće do 2030. ostvariti ciljeve postavljene u NECP-u.

Za modernizaciju, digitalizaciju te proširenje elektroenergetskog sustava planirano je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 3,5 milijardi kuna, od toga 2,92 milijarde iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Također, potrebno je daljnje investiranje u energetsku učinkovitost i sustav toplinarstva koji će se okrenuti obnovljivim izvorima i omogućiti adekvatnu infrastrukturu do 2026. kojom će se osigurati kumulativne uštede do 2030. i kasnije, kako u segmentu energetske učinkovitosti u industriji tako i u segmentu grijanja i hlađenja.

Posebno je važno potaknuti male potrošače za prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u toplinarstvu, kao i poticati izgradnju toplinskih sustava koji će zamijeniti pojedinačna, često manje isplativa rješenja grijanja i hlađenja.

Cijeli članak Dekarbonizacija energetskog sektora možete pročitati na poveznici


Izvorni članak objavljen je u časopisu Tehnoeko broj 6/2021, u prosincu 2021 godine | Autor: Tihomir Dokonal