Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, strateški sektori hrvatskog gospodarstva, istaknuto je u četvrtak u Vukovaru na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi.
Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod. Gotovo 100 % proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90 %, a šaranskih vrsta više od 45 %. Izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta potvrđuje vrhunsku kvalitetu domaće ribe i ribljih proizvoda.
Ukupna marikulturna proizvodnja, uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša, u 2023. godini je iznosila 23,2 tisuće tona, što je gotovo jednako kao i u 2022. godini.
Problemi domaćih proizvođača u akvakulturi
“Domaći proizvođači u akvakulturi susreću se s brojnim problemima. Znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada. Proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena. Osim toga, povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje moraju primjenjivati. Oni proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje”, kazao je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je da Ministarstvo i Vlada nastavljaju raditi na stabilnosti i otpornosti sektora. “Kroz ulaganja u razvoj akvakulture od 2021. do 2027., osigurano je 382 milijuna eura. Na održive aktivnosti tako je namijenjeno više od 63 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 milijuna eura isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša. Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova”, rekao je Matijević.
Izazovi za marikulturu i ribarstvo
Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik Uprave Cromarisa, situaciju u industriji ocjenjuje iznimno zahtjevnom. Uzroke vidi u značajnom rastu inputa, dugom uzgojnom procesu te visokim troškovima financiranja zaliha.
“Materijalizacija globalnog zatopljenja prvenstveno kroz više temperature mora i češće ekstremne vremenske uvjete donosi nove izazove pred industriju. Tržišnu situaciju obilježava globalno neizvjesna geopolitička situacija i pad kupovne moći na najbitnijim tržištima. Također, tu je i rast proizvodnje i ponude iz trećih zemalja, Turske i zemalja Sjeverne Afrike, kao i rast kvote za ulov tune”, kaže Leko. Naglasio je kako su pravovremene i usmjerene potpore nužne ukoliko se žele zadržati postojeće proizvodne količine.
Slatkovodni uzgoj ribe u Hrvatskoj obuhvaća oko 12.500 ha šaranskih i 40.000 m2 pastrvskih ribnjaka. Unatoč brojnim izazovima, prve statistike pokazuju da je proizvodnja u 2024. porasla za oko 15 % u odnosu na lani. Razlog je optimizacija procesa proizvodnje, ulaganja te uvođenje novih znanja, tehnologija i inovacija.
Ključni izazovi s kojima se slatkovodni uzgajivači susreću su nedostatak vode uslijed promjene hidroloških prilika, sve veći broj ribojednih ptica (kormorana), a kod pastrva veliki uvoz ribe lošije kvalitete iz BiH, Turske i Italije. Izjavila je to Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK i voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.
Potrošnja ribe u Hrvatskoj i EU trendovi
Iako je akvakultura na svjetskoj razini jedna od najbrže rastućih aktivnosti u proizvodnji hrane, u EU ovaj sektor je još daleko od punog potencijala. On čini manje od 2 % ukupne svjetske proizvodnje u akvakulturi. Udio proizvoda EU akvakulture u potrošnji Unije je tek 10 %, što je velika šansa za naše proizvode i dalji razvoj sektora.
Prema najnovijim procjenama za EUMOFA-e (European Market Observatory for Fisheries and Aquaculture Products), Hrvatska se po potrošnji ribe nalazi na 7. mjestu u EU. U našoj je zemlji ukupna potrošnja 23,71 kg po glavi stanovnika. To je nešto malo više od EU prosjeka (23,51 kg po glavi stanovnika).
Dok se u EU bilježi trend smanjenja potrošnje ribe, kod nas potrošnja kontinuirano raste čemu je sigurno pridonio i projekt Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi koji HGK provodi od 2011. godine.
