Kako otvoriti zaštićeni račun?

Od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine neto plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u RH, a ako je plaća manja od prosječne, od ovrhe se izuzima iznos od tri četvrtine iznosa plaće ovršenika

166
zaštićeni račun

Kada se nađemo u situaciji da nam je tekući račun blokiran zbog ovrhe, potrebno je otvoriti zaštićeni račun. Na zaštićeni račun poslodavac i drugi uplatitelji uplaćuju novčana sredstva koja su izuzeta od ovrhe.

Novcem na zaštićenom računu možemo raspolagati bez ikakvog ograničenja, a banke ne naplaćuju naknadu za otvaranje, vođenje ili zatvaranje zaštićenog računa.

Od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine neto plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u RH, a ako je plaća manja od prosječne, od ovrhe se izuzima iznos od tri četvrtine iznosa plaće ovršenika. Primjerice, ukoliko vam neto plaća iznosi 4.000,00 kn, na zaštićeni račun bit će vam uplaćeno 3.000,00 kn, dok će 1.000,00 kn otići na podmirenje ovrhe. Ako je plaća radnika jednaka ili veća od 6.434,00 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.289,33 kn.

Zakonodavac je utvrdio primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe i one na kojima je ovrha ograničena.

Primanja i naknade koji su izuzeti iz ovrhe

Prema Ovršnom zakonu (čl. 172. i 173.) ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:

  1. primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja
  2. zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
  3. primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju;
  4. primanjima po osnovi socijalne skrbi;
  5. primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti;
  6. primanjima po osnovi dječjega doplatka;
  7. primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima;
  8. naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, primanjima po osnovi odličja i priznanja;
  9. rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnjim i roditeljskim potporama);
  10. utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke;
  11. naknadi troškova za službeno putovanje i naknadi troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza);
  12. daru za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpori za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (3.326,00 kn);
  13. naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
  14. potpori zbog invalidnosti radnika (2.500,00 kn godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpori za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u slučaju isplate djeci radnika zbog smrti radnika, potpora je u cijelosti izuzeta od ovrhe);
  15. ostalim primanjima izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (npr. novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).

Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe

Pod primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena sukladno odredbama Ovršnog zakona smatraju se i primanja i naknade izuzeti od ovrhe ako se uplaćuju iz inozemstva (uplate iz inozemstva).

Od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od dvije trećine iznosa plaće.

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika, a u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika. Navedeno ograničenje od ovrhe se odnosi i na druga zakonom određena primanja.

>>Putem sustava e-Građani možete provjeriti imate li ovrhu

Ako se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ista se mogu zaštiti od ovrhe koja se provodi na novčanim sredstvima u dijelu od dvije trećine primanja, a maksimalno dvije trećine prosječne neto plaće, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.

Zaštićeni račun možete otvoriti besplatno online putem Online servisa za predaju dokumentacije ili osobno u poslovnici Fine.

Financijska agencija je 18. travnja 2020. zastala s provedbom ovrhe po osnovama za plaćanje za 235.000 potrošača, u iznosu od 16 milijardi kuna (6,3 mlrd kamata). Prema podacima Fine, ukupan broj ovrha, odnosno osnova za plaćanje u razdoblju travanj – kolovoz, da nema zastoja, bio bi oko 320.000..

Fina poziva sve građane koji misle da je ovrhovoditelj protiv njih pokrenuo prisilnu naplatu duga, da putem sustava e-Građani besplatno provjere koje ih to ovrhe očekuju 19.10.2020.