Mnoge poslovne situacije zahtijevaju kreativan pristup. Klijent treba nestandardno rješenje problema. Kolega se našao u sporu s nadređenim. Pišete članak i trebate pronaći još jedan dobar primjer za temu o kojoj pišete.
Možda vam ponekad sine briljantna ideja, ali uglavnom se suočavamo s razočaranjem zbog svih onih prosječnih prijedloga koji nam padaju na pamet kada nam je dobra ideja najpotrebnija. Postoji li način da osmislimo bolje ideje kada nam trebaju?
“Donekle”, kaže Art Markman na portalu Fast Company.
Količina prije kvalitete
Prije svega, ne brinite ako vam se čini da je većina ideja koje smislite prilikom rješavanja novog problema loša. Istraživanja o kreativnosti dosljedno pokazuju da ljudi koji osmisle najviše ideja, dolaze i do najboljih ideja. Drugim riječima, dok razmišljate o novom prijedlogu, ne možete odmah znati hoće li on biti briljantan ili potpuni promašaj. Ali, ako nastavite izbacivati ideje iz sebe, prije ili kasnije naići će ona prava.
To znači da se trebate usredotočiti na načine kako nastaviti stvarati ideje. Nemojte se obeshrabriti i odustati ako vam se prvih nekoliko ideja ne čini sjajnim. Ustrajte u razmišljanju dulje nego što mislite da biste trebali.
Kada vam se čini da je izvor presušio, nemojte odmah odustati. Ponovno se usredotočite na samu srž problema i razmislite postoji li neki drugi kut gledanja iz kojega možete definirati središnji izazov. Pokušajte problemu dati naziv koji sažima njegovu bit ili ga pokušajte objasniti kolegi koji o njemu ništa ne zna.
Nemojte se bojati inkubacije
Ponekad će vas kreativni bljesak pogoditi dok aktivno pokušavate osmisliti rješenje. A ponekad ćete stvoriti mnogo ideja, a niti jedna neće biti dovoljno dobra. Bez obzira na pritisak koji osjećate jer biste trebali osmisliti nešto sjajno, pokušajte napraviti pauzu.
Postoji nekoliko prednosti ako pustite da problem malo “odstoji” (proces je poznat kao inkubacija). Prvo, vaša početna razmišljanja o problemu mogu vas toliko zaokupiti da potpuno zaklone druge moguće pristupe. Ako problem nakratko ostavite po strani, početne će se misli malo “slegnuti” i povući u pozadinu, što će otvoriti prostor za nove ideje.
Drugo, možda ćete i dalje nesvjesno “žvakati” problem čak i kada se njime ne bavite izravno. Rezultat toga mogao bi biti da vam iznenada sijevne pravo rješenje.
Treće, vaše pamćenje opisa problema s vremenom se suptilno mijenja. Vjerojatno ćete se manje fokusirati na detalje, a više na samu bit problema. Ta prirodna promjena tijekom vremena, posebno ako prespavate problem dan ili dva, može vam omogućiti novu perspektivu koja donosi prednosti opisane u prethodnom odlomku.
Naučite pretvoriti “trojku” u “peticu”
Još jedna stvar koju trebate znati o izvrsnim kreativnim rješavateljima problema jest da su oni često vješti urednici svojih ideja. Ne izbacuju samo zlatne misli “iz rukava”. Većina njihovih početnih ideja vjerojatno je “blato”.
Ali, oni znaju pretvoriti blato u zlato. Nastavljajući razrađivati ideje koje su smislili, oni mogu otkriti da se slabašan početni koncept može ojačati ako se uklone njegove slabosti. Dakle, umjesto da svaku prosječnu ideju odmah odbacite, zadržite popis svih onih koje ste osmislili. Zatim ih detaljnije istražite. Zapitajte se zašto neka ideja ne bi funkcionirala. Kada to glasno izgovorite, možda ćete smisliti elegantan način da prvotno neuzbudljiv koncept pretvorite u nešto briljantno.
Drugim riječima: u svakoj ideji “za minus tri” koju ste osmislili možda već leže korijeni “petice plus” koju ste željeli.
