Zašto su ranoranioci sretniji od noćnih ptica i kako prevariti unutarnji sat

Istraživanja su pokazala da postoji povezanost između kronotipa i raspoloženja. Noćne ptice imaju znatno veću vjerojatnost da će razviti depresiju u odnosu na jutarnje tipove

69
[Image by Free-Photos from Pixabay]

Pomaknite alarm: buđenje samo sat vremena ranije od uobičajenog može smanjiti rizik od depresije za 23 posto, pokazalo je zajedničko istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Colorado u Boulderu i Instituta Broad, znanstveno-istraživačke institucije koja okuplja multidisciplinarni tim stručnjaka s MIT-a, Harvarda i bolnica povezanih s Harvardom.

Svaki sat ranijeg buđenja donosi dodatnu korist, navode istraživači.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da postoji veza između kronotipa – fiziološke sklonosti osobe određenom dobu dana, jutru ili noći – i njena raspoloženja. Na primjer, noćne ptice imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti depresiju u odnosu na jutarnje tipove.

Celine Vetter, autorica studije i docentica integrativne fiziologije sa Sveučilišta Colorado

Postoji nekoliko vjerodostojnih objašnjenja za povezanost kronotipije i raspoloženja, tumači Celine Vetter, autorica studije i docentica integrativne fiziologije sa Sveučilišta Colorado.

Jutarnji ljudi usklađeniji su s uobičajenim dnevnim rasporedom rada i odmora, dok se noćne ptice tom uobičajenom dnevnom rasporedu teže prilagođavaju, kaže Vetter.

Uistinu, autori nedavne britanske studije, koja je također otkriva da genetska sklonost ranijem buđenju “štiti od depresije i donosi druge dobrobiti”, navode da je “cirkadijska neusklađenost”, pri tome misle na nesklad naša dnevne rutine i našeg unutarnjeg sata, potencijalno objašnjenje zašto su ljudi kojima više odgovara noć izloženiji depresiji.

Izloženost svjetlosti

Ako promatramo fiziološki, ljudi koji se ranije bude više se izlažu svjetlosti, što može utjecati na njihovu dobrobit, dodaje Vetter.

“Naš je kronotip genetski, ali postoje neke stvari koje možete učiniti da biste prevarili svoj unutarnji sat kako biste se ranije probudili, kaže Vetter.

“Svjetlost je jedan od glavnih čimbenika na koji treba obratiti pažnju pa pokušajte svoje dane provoditi na svijetlu – na primjer, provodite vrijeme vani, posebno ujutro – a noći što više u tami. To također znači da biste trebali što je moguće više smanjiti upotrebe elektronike prije spavanja”, objašnjava Celine Vetter.

Vježbanje u ranijem dijelu dana može vam pomoći da vašem tijelu pošaljete snažnije signale koji mu govore da je vrijeme za buđenje odnosno za odlazak u krevet, savjetuje Vetter.

I na kraju, izbjegavajte grickanje u kasnim noćnim satima, jer to utječe na vašu probavu, posredno i na vaš san, upozorava američka znanstvenica.

Ali imajte na umu da ne postoji “idealno vrijeme” za odlazak u krevet ili za buđenje. “Malo je vjerojatno da postoji određeno razdoblje za spavanje koji bi bilo najbolje za sve ljude. Vjerojatno se radi o pomičnom vremenskom okviru. No, optimalno trajanje sna za odrasle je između sedam i devet sati svake noći”, objašnjava Vetter.

Socijalni jetlag

Za navedenu studiju istraživači su analizirali podatke 840 tisuća ljudi koje su prikupile tvrtka za genetička testiranja i analize 23andMe i britanska baza biomedicinskih podataka UK Biobank.

Britanska studija je također koristila podatke 451.025 ljudi uključenih u bazu UK Biobank. Ti podaci prikupljeni su putem upitnika i nosivih monitorskih uređaja.

Studija je također istaknula pitanje “socijalnog jetlag”, prema kojem društveni pritisci znače da će ranoranioci biti prisiljeni ostajati budne kasnije navečer vikendom zbog druženja, baš kao što će se noćne ptice morati tijekom tjedna buditi ranije zbog posla. Socijalni jetlag može se kvantificirati promatranjem razlike u satima spavanja između radnih i slobodnih dana.