Poduzetnicima 511 mil. kuna za ulaganje u energetsku učinkovitost

Krediti će se odobravati u rasponu od 25 tisuća do 10 milijuna eura. Rok otplate će biti do 17 godina, uključujući do 4 godine počeka. Kamatne stope bit će niske, a određivat će se prema indeksu razvijenosti lokalne samouprave na čijem se području provodi projekt

125
ESIF krediti za energetsku učinkovitost

Tvrtkama u proizvodnim djelatnostima i uslužnim industrijama bit će na raspolaganju 511 milijuna kuna za ulaganje u projekte energetske učinkovitosti. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisali su ugovor o pokretanju novog financijskog instrumenta Kamatne stope bit će niske, a određivat će se prema indeksu razvijenosti lokalne samouprave na čijem se području provodi projekt.

Financijski instrumenti sufinanciraju se u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i općenito dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala. U okviru ovog instrumenta, ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike, poduzetnicima će se dodjeljivati povoljni krediti i to u rasponu od 25 tisuća do 10 milijuna eura. Rok otplate će biti do 17 godina, uključujući do 4 godine počeka.

Ovaj financijski instrument provodit će se putem poslovnih banaka kao financijskih posrednika koje će HBOR odabrati javnom nabavom čime će se osigurati 245 milijuna kuna privatnog kapitala.

Krediti bez naknade

Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, istaknula je da će se 50 posto kredita odobravati po kamatnoj stopi od nula posto. “To su ESIF sredstva koja se povlače po kamatnoj stopi od nula posto, a naknada je također nula posto.” Za svoj dio sredstava s kojima sudjeluju u financiranju poslovne banke će same predložiti visinu kamatne stope prilikom prijave na javni natječaj.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac očekuje da će poduzetnici iskazati veliki interes za ovim financijskim instrumentom s obzirom na to da je cijena vrlo povoljna te da ovi krediti predstavljaju doista dostupan izvor financiranja za postizanje energetskih ušteda i podizanje konkurentnosti smanjenjem ulaznih troškova.

“Financijski instrumenti, kao novi i jednostavniji pristup EU sredstvima, osim manjih administrativnih zahtjeva imaju još jednu vrlo važnu značajku, a to je da ih se ponovno upotrebljava nakon povrata. Nakon što se vrate u državni proračun, ponovo ćemo ih koristiti u iste svrhe. Tako se novac koji ulažemo u financijske instrumente reciklira, odnosno upotrebljava više puta, a to je bitno iz perspektive poreznih obveznika”, istaknula je ministrica Žalac.