Malim i srednjim poduzećima nužno je osigurati kapital za razvoj iz različitih izvora. U Hrvatskoj se njihovo financiranje temelji uglavnom na zaduživanju, a iskustva Londonske burze mogla bi pomoći da se to promijeni, glavna je poruka s konferencije Capital Markets Day koju su u Zagrebu organizirali konzultantska kuća Deloitte i Grupa London Stock Exchange (Londonska burza).
Tržišta kapitala omogućuju poduzećima pristup kapitalu kojim mogu financirati svoje strategije rasta i prekogranična širenja smanjujući pri tom ovisnost o kreditnoj zaduženosti, istaknula je Vedrana Jelušić, partnerica u Deloitteu i voditeljica Private inicijative Adriatic regije. “Razvoj tržišta kapitala”, dodala je, “u fokusu je Europske komisije koja je razvila posebnu inicijativu Unije tržišta kapitala kojom se želi olakšati pristup kapitalu prvenstveno malim i srednjih poduzećima te omogućiti jednostavniji protok kapitala i investicija među članicama”.
Visoki standardi korporativnog upravljanja
Istaknula je također važnost korporativnog upravljanja. “Visoki standardi i transparentna poslovna praksa izuzetno su važni i za investitore, i za kompaniju, za njeno operativnog poslovanje.” To je još jedan primjer u kojem treba slijediti Londonsku burzu koja kontinuirano radi na unapređenju kodeksa korporativnog upravljanja.
Zagrebačka burza i HANFA pokrenuli su, uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj, izradu novog Kodeksa korporativnog upravljanja kako bi se ojačala praksa te podigla transparentnost, što je važan preduvjet za razvoj tržišta kapitala. Projekt bi trebao biti završen u kolovozu.
Andrew Dalgleish, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj, rekao je kako je Brexit realnost I da je ishod neizvjestan, ali usprkos tome London je i dalje glavni svjetski financijski centar.
London je najveći globalni neto izvoznik financijskih usluga, britanski bankarski sektor je najveći u Europi, vodeće je međunarodno financijsko i devizno tržište, istaknuo je Dalgleish. Dolarski promet u Londonu je dvostruko veći nego u SAD-u, a eurski više nego dvostruko veći u usporedbi s eurozonom. To su impresivni rezultati i pokazuju što London kako London kao financijsko središte može utjecati na razvoj poslovanja, poručio je britanski veleposlanik. Tome treba pridodati iskustvo, stručnost i stalni rad na unapređenju korporativnih praksi.
Tri teška udarca hrvatskom tržištu kapitala
Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman rekao je kako se hrvatsko tržište kapitala nalazi u fazi oporavka.
“U posljednjih deset godina doživjeli smo tri teška udarca. Prvo na početku krize 2008. – 2009. veliki odljev investitora, zatim uvođenje poreza na kapitalni dobit i na kraju stečaj Agrokora koji je sa Zagrebačke burze izbrisao sedam značajnih dionica. No, najveći problem je gubitak povjerenja u hrvatsko tržište kapitala”, rekao je Žigman.
Dodao je da ni brojke nisu obećavajuće. Zagrebačka burza ima najmanji promet u regiji, oko 220 milijuna eura odnosno manje od dva milijuna eura po izlistanoj kompaniji. Naime, Zagrebačka burza ima najveći broj izdavatelja u regiji nakon Varšavske burze – 132. Bečka burza, rekao je Žigman, ima ih osamdesetak. Tržišna kapitalizacija je visoka, oko 35 posto BDP-a, no promet je danas tek 10 posto prometa prije deset godina.
Žigman je također istaknuo važnost Kodeksa korporativnog upravljanja te dodao kako se nada da će novi Kodeks pridonijeti povratku povjerenja u hrvatsko tržište kapitala.
Novi modeli financiranja
Ovakva konferencija pokazuje pomak u shvaćanju hrvatskog financijskog tržišta i iskorak prema novim poslovnim modelima, rekao je pak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. Za to je potrebno stabilno političko i financijsko okruženje, dodao je.
“Suočavali smo se s nekoliko turbulencija tijekom razvoja tržišta kapitala. Imali smo dva dugačka razdoblja, jedno tijekom ratnih godina i posljednju financijski krizu koja je počela 2008. godine, tijekom kojih se stvari nisu događale kako smo se nadali i očekivali. No, sada stvari idu u pravom smjeru i pozdravio bih napore svih dionika na tržištu koji tome pridonose.”
Podsjetio je kako je HAMAG BICRO prvi reagirao s kvalitetnim financijskim instrumentima početkom 2016. godine, namijenjenim prije svega financiranju mikro i malih poduzeća.
“No, to je sve dužnički kapital koji nije dovoljan za kvalitetan i stabilan razvoj. Za to je potreban vlasnički kapital. Hrvatsko tržište toga postaje svjesno, a prisutnost Londonske burze, koja raspolaže ogromnim financijskim sredstvima, govori u prilog tome da ima interesa za ovo tržište. A Hrvatska ima veliki potencijal, prije svega mislim na kreiranje inovativnih proizvoda i usluga”, rekao je državni tajnik.
Europi nedostaje equity kapitala u području scale upa
Kroz uspostavu inovacijskog sustava, dodao je, u Hrvatskoj je u manje od šest mjeseci, u suradnji više od 200 gospodarstvenika, generiran investicijski potencijal od gotovo šest milijardi kuna. “Taj potencijal netko treba pokriti, jer inovativne ideje zasigurno ne čekaju godinama da se realiziraju. Na takve aktivnosti treba reagirati brzo i efikasno. Da bi to bilo moguće, potrebne su ovakve konferencije i modeli financiranja iz različitih smjerova. Zato zdušno pozdravljamo inicijativu Zagrebačke burze i nadamo se da će u suradnji s Londonskom burzom pronaći nove modele financiranja takvih projekata.”
“Cijela Europska unija vapi za equity kapitalom u području scale upa, u rangu od pedesetak do 100 i više milijuna eura. U Hrvatskoj imamo tvrtku koja je tražila takav kapital u EU. Našla ga je tek djelomično kod jedne njemačke automobilske kompanije, no glavnina vlasničkog kapitala stigla je s istoka. To je upozorenje za cijelu EU.
Na svima nama je da stvorimo regulatorne uvjeti za lakše i efikasnije djelovanje venture kapital fondova i sličnih mehanizama, ali na razini EU: pripremiti regulativu koja će omogućiti i motivirati ulagače da u tom rangu investicija zadrže europske kompanije u Europi, da ne odlaze u SAD ili na Istok. S druge strane treba pronaći modele kojima će se kroz osiguranje rizika, osiguranje kolaterala, kroz Europsku komisiju ili kroz nacionalne sheme, smanjiti rizik investitora na pojedinim tržištima. To su izazovi pred zakonodavcima, regulatorima i svima vama koji ste kroz privatne inicijative na razne načine uključeni u investiranje ili praćenje tih investicija”, poručio je na kraju svog izlaganja državni tajnik Mario Antonić.
IPO NLB-a u Londonu i Ljubljani
Axel Kalinowski, direktor Londonske burze za Srednju i Južnu Europu iznio je pregled mogućnosti listanja na Londonskoj burzi, istaknuvši razlike listanja na glavnom i alternativnom tržištu, kao i najnovije trendove, a Blaž Brodnjak, predsjednik NLB-a podijelio je iskustvo nedavnog uvrštenja dionica NLB-a u kotaciju Londonske burze i Ljubljanske burze.
Tako je najveća slovenska banka uspješno privatizirana, omogućivši pri tom većem broju investitora ulaganje u kapital banke. Brodnjak je naglasio da je izlazak na međunarodno tržište kapitala omogućio veću diversifikaciju investitora te ponudio investitorima priliku ulaganja u ovom dijelu Europe. IPO NLB-a na Londonskoj i Ljubljanskoj burzi jedan je od najvećih u ovom dijelu Europe u kojem su, uz EBRD, sudjelovali i međunarodni investitori, hrvatski mirovinski i investicijski fondovi kao i osiguravateljske kuće.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze koja je prva u središnjoj Europi utemeljila posebnu trgovinsku platformu za mala i srednja poduzeća Progress, predstavila je mogućnosti ulaganja na Zagrebačkoj burzi, te prednosti koje mogu imati poduzeća koja skupljaju kapital na burzi, kroz potencijalno niži trošak, kao i investitori kroz priliku ulaganja.
Potaknuti nedavnim investicijama privatnih kapitalnih fondova u Hrvatskoj, poput ulaganja u Pet centre, Studenac, PanPek, Mlinar, održana je diskusija na temu “Mogu li tržišta kapitala konkurirati privatnim ulaganjima?“ u kojoj su svoje stavove iznijeli Vladimir Bosiljevac, Adria Capital & Harvard University, Petar Vlaić, Erste Plavi, Axel Kalinowski, LSEG, Ivana Gažić, ZSE i Vedrana Jelušić, Deloitte. Panel diskusiju je moderirao Andrej Erjavec, partner u investicijskoj kući InterCapital.
U završenom dijelu konferencije svoja iskustva u sudjelovanju u ELITE programu Londonske burze s uzvanicima je podijelio Nikola Dujmović, predsjednik uprave tvrtke Span koju je Londonska burza 2017. godine uvrstila na listu tisuću najinspirativnijih tvrtki Europe.
