Udrugu Biom osnovala je 2006. godine skupina mladih biologa sa željom da se nakon završenog studija zajedno bave biološkim istraživanjima i očuvanjem prirode. Udruga sada broji 30 zaposlenih u središnjem uredu u Zagrebu i područnom uredu u Sinju.
Cilj udruge je očuvati bioraznolikost kroz praćenje stanja sastavnica prirode i provedbu mjera očuvanja, usredotočivši se na ptice, ali i na brojne druge divlje životinje i biljni svijet, te graditi i njegovati odnos između ljudi i prirode, uskladiti ekonomski razvoj i zaštitu prirode potičući razvoj onih gospodarskih grana koje promiču prirodnu baštinu ove zemlje – nasljeđe naših predaka koje moramo sačuvati za buduće generacije.
“Vidimo Hrvatsku kao zemlju bogate bioraznolikosti i zdravih ekosustava, u kojoj ljudi cijene prirodu i uživaju u njoj, a koju čuvamo kroz povećanu odgovornost prema okolišu i angažman šire javnosti, vlade, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora”, kaže glasnogovornik Bioma Goran Šikić koji nam je detaljno predstavio rad ove hvalevrijedne inicijative.
Hrvatska je zemlja bogate bioraznolikosti i zdravih ekosustava
- Koji su ključni programi ili inicijative vaše udruge koje smatrate posebno važnima za zajednicu?
Udruga Biom smatra važnim podizati svijest o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti, potičući ljude da se aktivno uključe. U tu svrhu Udruga je pokrenula program Public outreach koji obuhvaća naš rad s članovima, volonterima i širom javnošću. Ponosni smo na čak 8.000 volonterskih sati, koliko godišnje očuvanju prirode doprinesu naši volonteri.
Stručni zaposlenici Bioma kontinuirano provode edukativne radionice diljem Hrvatske s različitim dionicima (lovcima, poljoprivrednicima, policijom, pravosudnom akademijom), te u školama s djecom.
Kontinuirano provodimo kampanje o štetnosti nezakonite prakse trovanja divljih životinja, te štetnosti različitih vrsta krivolova, kao i štetnosti korištenja olova u lovu i ribolovu. Diljem Hrvatske gradimo mrežu volontera za borbu protiv krivolova prepelica korištenjem nelegalnih elektronskih vabilica, kao i klasičnog krivolova.
U okviru mreže BirdLife International aktivni smo u zagovaranju zabrane korištenja olova, te promoviramo korištenje bezolovnog streljiva koje dijelimo lovcima u sklopu projektnih aktivnosti. Popularizacijom ptica i prirode bavimo se i putem redovitog organiziranja besplatnih stručno vođenih promatranja ptica za građanstvo u urbanim sredinama. Također, potičemo i provodimo brojne akcije građanske znanosti u kojima sudjeluju naši članovi i volonteri, poput Međunarodne akcije zimskog prebrojavanja ptica vodarica (International Waterbird Census) kojom je obuhvaćeno više od 500 lokaliteta diljem Hrvatske.
- Koje ste konkretne promjene uočili na terenu zahvaljujući tim kampanjama i edukacijama?
Na temelju podataka o brojnosti vodarica identificiraju se međunarodno važna vlažna staništa te se na temelju toga donose odluke o zaštiti ptica i staništa na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Provodimo i akciju prebrojavanja gnijezdećih parova sova ušara (Bubo bubo) u čemu sudjeluje gotovo stotinu volontera koji kroz najvažniji mjesec pokrivaju i do 130 lokacija.
Takve akcije u kojima sudjeluju građani doprinose zaštiti prirode, ali razvijaju i znanstvene spoznaje. Primjerice, zahvaljujući volonterima Bioma koji su od 2017. do 2023. godine na širem području Zagreba metodom građanske znanosti prikupljali podatke o kolonija gačaca, nastao je znanstveni rad objavljen u znanstvenom časopisu Larus Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Naši veliki višegodišnji europski projekti obnove i očuvanja staništa, poput projekta “Dinara back to LIFE”, pored obnove velikih površina travnjačkih staništa uvijek uključuju i aktivnosti koje imaju cilj omogućiti održivost, poput, primjerice podjele stoke poljoprivrednicima na projektnom području zainteresiranim za ekstenzivno stočarstvo kako bi se travnjaci ispašom održavali u dobrom stanju. Taj projekt uključio je i obnovu bunara i lokvi na Dinari u svrhu poticanja razvoja ekstenzivnog stočarstva.
- Što biste izdvojili kao najveće izazove, a što kao najveće uspjehe?
Niz godina bavimo se očuvanjem morskih ptica iz roda cjevonosnica – kaukala i gregule – koje se gnijezde na otočićima lastovskog i viškog arhipelaga. Zahvaljujući našim terenskim naporima povećan je broj gniježđenja tih endemskih morskih ptica Mediterana. Pored toga, zahvaljujući odašiljačima koje smo postavili na ptice u svrhu praćenja, kartirali smo kretanje tih ptica i utvrdili područja na moru važna za njihovo očuvanje (POP), koja je potom potvrdilo nadležno ministarstvo te je tako Hrvatska dobila prva područja takve vrste u svom akvatoriju, čime bi se tako trebala proširiti ekološka mreža Natura 2000 na moru.
Na području kvarnerskih otoka u sklopu projekta LIFE Support s dugogodišnjim partnerima bavimo se unaprjeđenjem stanja posljednje hrvatske populacije bjeloglavih supova, te smo već prije polovice projekta zabilježili značajan napredak – brojka od 152 gnijezdeća para, koliko ih je 2024. godine započelo s gniježđenjem na području Kvarnera, rekord je u ovom stoljeću! U sklopu projekta svakoga ljeta organiziramo i volontere koji patroliraju morem oko kolonija bjeloglavih supova te pomažu u njihovom spašavanju te educiraju nautičare o pravilima primjerenog ponašanja u blizini gnijezda ovih ptica.
U urbanim sredinama nastojimo osvijestiti građane na važnost suživota sa sastavnicama prirode u cilju očuvanja urbane bioraznolikosti. Primjerice, na području Zagreba bavimo se informiranjem i educiranjem građana o suživotu s vranama, a na području Splita i Dubrovnika želimo osigurati suživot s čiopama u povijesnim jezgrama naših gradova. U partnerstvu s Gradom Dubrovnikom provodimo projekt kojem je cilj predložiti konkretne građevinske zahvate za očuvanje čiopa te time osiguravanja povoljnih šupljina za njihovo gniježđenje prilikom gradnje i obnove različitih građevina.
Što nas je više, naš glas za prirodu je snažniji, poruka je udruge Biom
Zaštita ptica i prirode
- Koje potrebe u društvu vaša udruga prepoznaje i rješava i na koji način i tko su ljudi kojima najviše pomažete ili koje osnažujete?
Gubitak bioraznolikosti jedan je od najvećih izazova današnjeg doba, a istovremeno se o njemu vrlo malo govori. Kad se govori o održivosti, često se fokus stavlja isključivo na klimatsku krizu i krizu onečišćenja okoliša, ali upravo je očuvanje i povećanje bioraznolikosti i zdravlja ekosustava jedno od najboljih rješenja za mitigaciju utjecaja klimatskih promjena i onečišćenja. Te krize pogotovo pogađaju ljude čija egzistencija izravno ovisi o stanju u prirodi – poljoprivrednike, stočare, ribare itd. Dobra vijest je da prakse koje dovode do povećanja biološke raznolikosti – poput ekstenzivnog stočarstva, agroekoloških i prirodi prilagođenih praksi u poljoprivredi – istovremeno tim zanimanjima osiguravaju egzistenciju, stvaraju otpornost u sve nesigurnijim uvjetima i imaju pozitivan utjecaj na prirodu. Biom zato nastoji izravno pružati podršku u tim praksama, ali i aktivno zagovarati EU i nacionalne politike koje će ih poticati.
Otuđivanje od prirode velik je problem i u urbanim područjima gdje osim gubitka bioraznolikosti dolazi i do sve većeg nerazumijevanja prirode, pa i konflikata. Zato svojim aktivnostima nastojimo educirati građane o važnosti suživota između ljudi i prirode i potaknuti upravljanje gradovima na način koji će štititi njihove ekosustave.
- Kako gledate na ulogu civilnog sektora u odnosu na institucije – je li vaša udruga često tamo gdje službeni sustavi staju?
Svojim radom na očuvanju prirode, putem brojnih ostvarenih i tekućih projekata, udruga je vrijedan partner brojnim institucijama, od županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode pa do resornog ministarstva (Zaštite okoliša i zelene tranzicije). Kontinuirano surađujemo sa zaštićenim područjima kao što su Park prirode Biokovo, Nacionalni park Krka, Park prirode Vransko jezero, Park prirode Učka…
Pored toga, budno pratimo zakonske prijedloge i redovito sudjelujemo u javnim savjetovanjima sa svojim komentarima, nastojeći unaprijediti zakonski okvir. Kao predstavnik zelenih udruga okupljenih u najveću i najstariju mreže te vrste u Hrvatskoj – Zeleni forum – sudjelujemo u radu različitih državnih tijela (savjeta, povjerenstava i vijeća).
Predstavnik smo Hrvatske u BirdLife Internationalu, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode, te zahvaljujući tome sudjelujemo u kreiranju politika za zaštitu prirode na međunarodnoj razini. Tako smo sudjelovali u zagovaranju donošenja EU Zakona o obnovi prirode, te pratimo njegovu implementaciju u Hrvatskoj, koja treba započeti donošenjem Nacionalnog akcijskog plana u roku dvije godine.
Promjena društvenog konteksta stavlja nas pred izazove u širem okviru. Europska komisija izrazila je želju da oslabi zakone koji služe zaštiti prirode i ljudi. Neki od donositelja odluka taj trend nazivaju “simplifikacijom” ili “rezanjem birokracije”, no uistinu se tu radi jednostavno o demontiranju ključnih zaštita našeg okoliša. Ono što se doista ovdje pojednostavljuje je put za one koji žele ostvariti profit uništavanjem prirode – na račun svih ostalih.
Podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode
- S kakvim se izazovima suočavate u svakodnevnom radu i kako bi vas zajednica, institucije ili mediji mogli bolje podržati?
Jedan od glavnih izazova su prioriteti u javnim politikama koji su nerijetko u sukobu s ciljevima zaštite prirode i bioraznolikosti – od netransparentnosti i nedemokratičnosti u planiranju do nedovoljnog financiranja za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša.
S institucijama gradimo partnerske odnose u cilju podizanja kapaciteta za očuvanje prirode.
Izazov predstavlja nužnost poboljšanja zakonskih propisa, poput, primjerice, aktualnih sanitarnih propisa koji zabranjuju odlaganje strvina u prirodi, što dovodi do izumiranja ptica strvinara koje zbog toga više u prirodi ne mogu pronaći dovoljnu količinu hrane.
Predstavnici lokalnih zajednica sve češće nam se obraćaju za savjet i pomoć, posebice kada su suočeni s pritiskom izgradnje vjetroelektrana i solarnih elektrana na svojim područjima, a takvi projekti bez kvalitetno izrađenih studija utjecaja na okoliš često predstavljaju prijetnju ne samo prirodi, već umanjuju i kvalitetu života građana na lokalnom području.
- Možete li nam reći kako se financira rad udruge?
Program LIFE Europske unije, posvećen financiranju očuvanja prirode, u najvećem dijelu je sufinancirao rad Bioma na do sada izvedenim velikim LIFE projektima. Ti su projekti administrativno vrlo zahtjevni, te zahtijevaju sufinanciranje i sa strane udruge, ali pružaju mogućnost konkretnih promjena. Također smo u stalnoj suradnji s brojnim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije te Ministarstvom poljoprivrede.
Dodatno, financiramo se putem projekata stranih fondacija kao što je npr. Euronatur. U 2024. godini, primjerice, u okviru Bioma odrađeno je 1566 terenskih dana za 18 projekata i 21 uslugu.
- Postoji li suradnja s privatnim sektorom i ako da, kako izgleda odnos između neprofitnog i poslovnog svijeta u vašem slučaju?
U svrhu unaprjeđenja suradnje s privatnim sektorom udruga Biom ustanovila je program s tom zadaćom. U Biomu vjerujemo da je suradnja s poslovnim sektorom ključna za stvaranje značajnih i održivih promjena. Naše partnerstvo s tvrtkama, velikima i malima, omogućuje nam da adresiramo izazove i prijetnje kao i da pružimo rješenja kako bi njihov utjecaj na prirodu bio što manji. Zajedno gradimo budućnost od koje će koristi imati svi – i priroda i ljudi i tvrtke.
Biom nudi raznolike oblike suradnje s tvrtkama koje žele doprinijeti očuvanju prirode i bioraznolikosti – bilo kroz edukaciju, aktivno uključivanje zaposlenika ili filantropsku podršku. Zabilježili smo primjere velikih kompanija koje su donirale sredstva za rad Bioma na očuvanju prirode, ali nam je prije svega važno da privatni sektor ozbiljno shvati svoju odgovornost prema okolišu, poput primjerice Cemexa, koji je u suradnji s Biomom izradio svoj Akcijski plan biološke raznolikosti do 2030. godine.
Na tom području suradnje s poslovnim sektorom bilježimo pozitivne primjere, poput, primjerice, tvrtke Wienerberger Hrvatska koja je obustavila radove u svom glinokopu nakon upozorenja da na toj lokaciji gnijezde ptice pčelarice, te će radove nastaviti u rujnu kada pčelarice sele prema jugu.
Često nam se za savjet i mišljenje obrate građani ili tvrtke prilikom gradnje ili rekonstrukcije nekih građevina, jer žele osigurati da planirani zahvat neće naštetiti pticama ili drugim divljim životinjama.
- Što biste istaknuli kao najveće prepreke?
Udruga Biom u svojoj misiji očuvanja prirode nastoji djelovati s pozicije struke. Najčešći izazovi u odnosu s poslovnim sektorom dolaze uslijed loše napravljenog prostornog planiranja i loše usklađenosti legislative, a to su i inače problemi koji stvaraju probleme svima, ne samo sektoru zaštite prirode.
Također, probleme proizvodi sustav izrade studija utjecaja na okoliš u Hrvatskoj, po kojem sam investitor nekog projekta organizira izradu studije za taj isti projekt, što je sukob interesa i koji gura sustav prema izradi sve nekvalitetnijih studija, odnosno studija čiji su rezultati pod pritiskom samog investitora.
Ponekad je pritisak toliko jak da projekti dobiju zeleno svjetlo i bez provedbe studije utjecaja na okoliš, kao što je to bilo u slučaju vjetroelektrane Krš Pađene.
- Što biste poručili građanima koji žele doprinijeti, ali ne znaju gdje i kako? Kako se mogu uključiti?
Što nas je više, naš glas za prirodu je snažniji. Udruga Biom potiče članove na aktivno sudjelovanje u brojnim aktivnostima, ali i sve ostale građane koji žele dati svoj doprinos, bilo putem volontiranja, doniranja ili aktivnog odnosa prema okolišu. Potičemo građane da se uključe u javna savjetovanja prilikom donošenja relevantnih propisa, te da prijavljuju sve opažene zločine protiv prirode.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Udruge u službi boljitka zajednice sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
