Sve veći broj ljudi posljednjih godina odlučuje “usporiti”. Napuštaju dobro plaćene, ali iscrpljujuće poslove u potrazi za jednostavnijim i smislenijim životom. Taj trend, poznat kao downshifting, više nije rezerviran samo za one koji su “izgorjeli”, već i za one koji žele spriječiti da do toga uopće dođe.
No, dok neki pojedinci biraju bijeg, postavlja se pitanje mogu li tvrtke same postati mjesta na kojima se živi sporije, zdravije i uravnoteženije, a da pritom ostanu uspješne? Odgovor na to pitanje pokušali smo naći u kompanijama koje su godinama na listi najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj: Atlantic Grupa, INA – Industrija nafte i dm‑drogerie markt.
Jedan od načina na koji organizacije pokušavaju odgovoriti na potrebu zaposlenika za usporavanjem je uvođenje raznih programa koji potiču ravnotežu i mentalno zdravlje. Danas su fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće, slobodan dan za rođendan, programi fizičke aktivnosti postali gotovo standard.
Sabbatical – duži odmor za oporavak i kreativnost
Korak dalje čine organizacije koje zaposlenicima nude dodatne pogodnosti – poput sabbaticala. Taj dulji plaćeni odmor namijenjen oporavku ili učenju, nekad je bio rezerviran samo za akademski svijet. Koristili su ga za istraživanja, pisanje knjiga ili projekte. Danas se pojavljuje i u korporacijama koje prepoznaju da se kreativnost i motivacija ne mogu održavati u stalnom intenzitetu sprinta.
U Hrvatskoj je među prvima takav program za svoje dugogodišnje zaposlenike uvela Atlantic Grupa.
“Sabbatical omogućujemo zaposlenicima s najmanje šest godina radnog staža koji su svojim rezultatima prepoznati kao iznimni. Benefit se odnosi na produženi plaćeni odmor do šest mjeseci, uz punu plaću za polovinu tog razdoblja”, pojašnjava Ivana Đorđević, direktorica izvrsnosti ljudskih potencijala i kulture u Atlanticu. Dodaje kako su povratne informacije izvanredne te da se zaposlenici na posao vraćaju motivirani i s pregrštom novih ideja.
Lideri usmjereni na ljude
Đorđević naglašava kako je najveći izazov prepoznati individualne potrebe zaposlenika. “Tempo posla u Atlantic Grupi uvijek je intenzivan. Naši su ljudi poznati po strastvenosti i predanosti. To je s jedne strane naša snaga, ali i rizik za burnout (sagorjevanje na poslu). Zato nam je važno da svaki zaposlenik ima priliku pronaći vlastiti balans te osjetiti da u izazovima koje donose posao i život nije sam”, ističe Đorđević. Objašnjava kako je u cijeloj toj priči ključna uloga lidera, odnosno važnost toga da su lideri usmjereni na ljude. “Tvrtka može definirati idealne procese i benefite, ali voditelj su ti koji trebaju prepoznati potrebe svojih ljudi te im pružiti pravovremenu podršku kad je to potrebno”, upozorava.
Prvi korak prema prevenciji izgaranja i promjeni jest razumjeti kako se zaposlenici doista osjećaju. Danas ankete više nisu formalnost, nego svojevrsni kompas kojim kompanije nastoje prepoznati znakove stresa prije nego što se pretvori u tiho nezadovoljstvo.
U Atlanticu zato od 2012. godine kontinuirano provode anketu angažiranosti, koja im je temeljni kanal za osluškivanje pulsa organizacije. “Zadovoljstvo ravnotežom privatnog i poslovnog života u posljednjem istraživanju iznosilo je čak 91 %”, kaže Đorđević. Lani je u anketi sudjelovalo više od 90 posto zaposlenika što pokazuje da vjeruju tom alatu.
Procjene psihosocijalnih rizika
Sličan pristup ima i INA, koja redovito provodi procjene psihosocijalnih rizika pa je prilagodila i upitnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vlastitim potrebama.
“Balansiranje između poslovnih i privatnih obveza donosi puno izazova te zato brigu o mentalnom zdravlju shvaćamo ozbiljno. Za nas sigurnost, učinkovitost i dobrobit zaposlenika idu ruku pod ruku. Najbolji rezultati dolaze kada se ljudi osjećaju podržano i motivirano. To nije samo poslovni, nego i ljudski prioritet“, ističe Una Radulović Zekić, direktorica Zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša.
Naftna industrija je poznata po visokom ritmu rada i kompleksnim uvjetima. Zbog prirode posla, dugo je bila usmjerena prvenstveno na sigurnost i operativnu izvrsnost.
“Naša industrija jest zahtjevna, ali vidljiva je velika promjena. Svoju ulogu u tome ima i menadžment, koji potiče dijalog i otvoren razgovor o mentalnom zdravlju. Edukacije, radionice i suradnja sa stručnjacima pomažu nam da te teme postanu dio svakodnevice, a ne tabu”, pojašnjava Una.
Kad je briga o dobrobiti djelatnika – dio kulture
A kakvo je stanje u kompaniji koja već godinama drži status gotovo mitskog poslodavca – dm-u?
“U dm-u vjerujemo da uspješna tvrtka počiva na zadovoljnim i motiviranim djelatnicima. Briga o njihovom zdravlju i dobrobiti dio je naše kulture. To je podrazumijevalo stvaranje radnog ozračja u kojem se svi osjećaju cijenjeno, podržano i motivirano”, otkriva tajnu uspjeha Nataša Odak, menadžerica Razvoja ljudskih resursa u dm-u.
Od 2016. sve aktivnosti usmjerene na zdrav život objedinili su u inicijativu “dm… jer tu živim zdravo”. Djelatnicima se nude besplatno psihološko savjetovanje uživo, telefonom ili online, redovite sistematske preglede, kao i format “Trenutak za mene” – dan u mjesecu posvećen isključivo njihovoj dobrobiti.
Velik odjek imao je i 15-dnevni mindfulness izazov koji je pomogao smanjiti stres i povećati svjesnost o sebi, dok mjesečne tematske aktivnosti dodatno potiču mentalnu otpornost i kreativnost.
Fleksibilnost kao ključ ravnoteže
U Atlanticu su različite inicijative usmjerene na podršku zaposlenicima objedinjene u program “Okusi dobrostanja”, koji obuhvaća sve ključne trenutke njihova radnog ciklusa – od prvog dana u kompaniji do osobnih i profesionalnih prekretnica. Program uključuje besplatne sistematske preglede, psihoterapiju, sport i rekreativne aktivnosti, solidarnu pomoć te fleksibilne modele rada, s ciljem stvaranja okruženja u kojem se zaposlenici osjećaju sigurno. “Na kraju dana, najvažnije nam je da se ljudi osjećaju dobro i da znaju da iza svakog benefita stoji iskrena briga”, konstatira Đorđević.
U Ini je briga o mentalnom zdravlju objedinjena u ZDRAVLJE+, program koji potiče razvoj mentalne otpornosti i otvoren razgovor o stresu. Obuhvaća radionice o upravljanju stresom, edukacije putem INA Akademije te, u suradnji s Društvom za psihološku pomoć, mogućnost psihološkog savjetovanja i kriznih intervencija. Redovite interne kampanje i predavanja dodatno doprinose podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja.
Preduvjet ravnoteže je definitivno fleksibilnost koja je zajednički nazivnik svih triju kompanija.
“Svjesni smo da uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života počinje s fleksibilnošću. Našim djelatnicima zato omogućujemo prilagodljivo radno vrijeme, mogućnost preraspodjele radnih zadataka te rad od kuće. Posebnu pažnju u dm-u posvećujemo obiteljskom životu. Roditelji imaju pravo na slobodan i plaćeni dan za prvašiće, dar za djecu te naknadu za svako novorođeno ili posvojeno dijete. Dodatno, roditeljima koji se vraćaju s rodiljnog i roditeljskog dopusta nudimo edukacije i podršku u povratku na posao”, navodi Odak.
Male stvari, veliki utjecaj
Slično je i u Atlantic Grupi u kojoj kažu kako je za njih fleksibilnost pravilo, a ne iznimka. “Tijekom proteklih osam godina razvijali smo i prilagođavali modele fleksibilnosti, ovisno o potrebama zaposlenika i rezultatima internih istraživanja. Danas nudimo klizno radno vrijeme, mogućnost izbora jednog od tri modela hibridnog rada, slobodan dan za rođendan i slobodan dan za roditelje prvašića…”, nabraja Đorđević.
I u Ini imaju niz praktičnih inicijativa. Ove su godine proveli pilot-projekt INA Dnevni boravak, u sklopu kojeg su zaposlenici mogli dovesti na čuvanje djece u središnjem poslovnom objektu u Zagrebu, tijekom školskih praznika i prije kolektivnog godišnjeg odmora. Također, oni su i dog-friendly kompanija. Taj naoko mali detalj za mnoge znači puno, jer unosi opuštenost i toplinu u svakodnevicu.
Briga o mentalnom zdravlju – ulaganje u stabilnost
Ovo su sve svijetli primjeri organizacija koje razumiju da briga o zaposlenicima ne znači samo ponuditi benefite, nego stvarati kulturu u kojoj je čovjek važniji od rezultata. Jer ni najbolji programi ne mogu spriječiti burnout ako se ne promijeni ono što ga najčešće uzrokuje – kultura u kojoj se vrijednost mjeri kvantitetom, a ne kvalitetom rada.
U velikim sustavima to znači razlikovati predanost od preopterećenosti. Jer najčešće oni najmotiviraniji i najlojalniji zaposlenici prvi izgaraju.
Zato kompanije koje žele zadržati ljude moraju naučiti podržati i one koji žele raditi smislenije, a ne nužno više sati. Downshifting se može dogoditi i unutar organizacije, ako postoji prostor da se promijeni tempo, smjer ili način rada bez stigme i straha. Kompanije koje to razumiju i koje na vrijeme osjete puls svojih ljudi pokazuju da briga o mentalnom zdravlju nije trošak, nego ulaganje u stabilnost kompanije.
Jer možda pravo pitanje više nije koliko brzo idemo, nego idemo li u smjeru u kojem želimo živjeti.
Projekt izrade serijala tekstova Downshifting – bijeg od izgaranja: Novi modeli života za mentalno zdravlje, autorice Zinke Kocijan, objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2025. godinu.
