Kako bi trebale funkcionirati potpore za skraćeno radno vrijeme

Definitivno smo se odlučili ući u program SURE i koristiti skraćeni radni tjedan kao jedan od alata za očuvanje radnih mjesta i naše ekonomije, ali o detaljima ne bih govorio jer ih još nismo definirali, rekao je ministar Aladrović

487
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović komentirao je medijske napise o mogućem skraćivanju radnog tjedna kako bi se očuvala radna mjesta

“Što se tiče sastanka održanog u petak, taj dnevni list prenio je jedan dio točno, a jedan manje točno , rekao je Aladrović. Riječ je o tekstu objavljenom u Jutarnjem listu u subotu pod naslovom “Radni tjedan moći će se skratiti na pola”.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović komentirao je medijske napise o mogućem skraćivanju radnog tjedna kako bi se očuvala radna mjesta

“Što se tiče sastanka održanog u petak, taj dnevni list prenio je jedan dio točno, a jedan manje točno , rekao je Aladrović. Riječ je o tekstu objavljenom u Jutarnjem listu u subotu pod naslovom “Radni tjedan moći će se skratiti na pola”.

>>Komisija predlaže europski program solidarnosti vrijedan 100 mlrd eura

“Mi smo u petak razgovarali sa socijalnim partnerima. Dogovor je da se razgovori nastave u utorak. Naravno, pratimo europske prakse, pratimo što rade njemačka, austrijska, slovenska, španjolska vlada po tom pitanju. Definitivno smo se odlučili ući u program SURE i koristiti skraćeni radni tjedan kao jedan od alata za očuvanje radnih mjesta i naše ekonomije, ali o detaljima ne bih govorio jer ih još nismo definirali. Kada ih definiramo, hrvatska javnost će o tome sve znati”, rekao je Aladrović te u predizbornom tonu dodao kako će mjere definirati tako da “doista budu jamac očuvanja radnih mjesta i ekonomije”.

Inicijativom SURE Europska unija će podupirati programe skraćenog radnog vremena i slične mjere za pomoć državama članicama da zaštite radna mjesta, zaposlenike i samozaposlene osobe od rizika otpuštanja i gubitka prihoda

O iznosu potpore se još razgovara

Aladrović nije želio potvrditi navode iz Jutarnjeg da bi potpora trebala iznosila 4000 kuna: “Jučer su krenuli radni prijedlozi sa strane sindikata, poslodavaca i Vlade. Koliki će biti konkretni iznosi, vidjet ćemo na kraju, ali bitno je da razgovaramo i da ovu mjeru donesemo do kraja lipnja, A siguran sam da hoćemo.”

Jutarnji list piše da bi se mjere trebala primjenjivati za prerađivačku industriju, a glavni kriterij je da tvrtka na tromjesečnoj razini ima pad prihoda od najmanje 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Poslodavci bi pad prihoda dokazali podnošenjem obrazaca za PDV Poreznoj upravi.

Mjera bi se primjenjivala od lipnja do kraja godine, a pad prihoda bi se utvrđivao svakog mjeseca na temelju tromjesečja koje obuhvaća tri posljednja mjeseca koje prethode mjesecu predaje zahtjeva.

Prema inicijalnom prijedlogu Vlade mjeru bi mogli koristiti poslodavci iz prerađivačkog sektor koji zapošljavaju 20 i više radnika. Potpora bi se, navodi također Jutarnji, odobravala poslodavcu koji je zahtjev podnio za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom vremenu. No, nije jasno zašto poslodavac ne bi zatražio potporu za sve radnike koje nema potrebu koristiti u punom radnom vremenu, tako da je taj kriterij malo ‘mutan’.

Jutarnji također navodi da bi se iznos potpore za pojedinog radnika izračunavao na temelju ugovorene ili propisane neto vrijednosti sata rada koja bi se množila brojem neodrađenih sati u mjesecu za koji se koristi potpora. Maksimalna potpora po zaposlenom iznosila bi 4000 kuna. No, ministar Aladrović rekao je da se o tome još pregovara.

Radno vrijeme bi se uz državne potpore moglo skratiti za 10 do 50 posto.

Poslodavac bi bio oslobođen plaćanja poreza i doprinosa za isplaćenu potporu.

Ograničenja za poslodavce

Poslodavac će nakon prestanka korištenja mjere morati zadržati radnike za koje je mjera odobrena minimalno još onoliko mjeseci koliko je koristio mjeru. Također, poslodavac koji koristi mjeru neće smjeti isplatiti dividendu niti dobit do kraja 2021. godine. Poslodavci koji žele koristiti potporu također neće smjeti nagrađivati menadžere i direktore dodjelom dionica ili poslovnih udjela, a novčani bonusi ograničeni su na neoporezivi iznos. U protivnom će poslodavac potpore morati vratiti.

Prema prijedlogu Ministarstva poslodavac koji želi skratiti radno vrijeme morat će o tome provesti savjetovanje sukladno Zakonu o radu (članak 15.). Ako tvrtka nema Radničko vijeće, poslodavac mora obavijestiti sindikate koji su aktivni u poduzeću.

Poslodavci će za svaki tjedan u kojem koriste potpore Hrvatskom zavodu za zapošljavanje elektronički dostavljati raspored radnika, lokaciju rada, početak radnog vremena.

Nakon isteka mjeseca poslodavac će HZZ-u dostaviti Evidenciju o radnom vremenu za svakog radnika za kojeg je tražio mjeru. Evidenciju će potpisati radnik i odgovorna osoba kod poslodavca, uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za netočno iskazivanje podataka o radnim satima odnosno skraćenom radnom vremenu.

HZZ će zahtjeve za potpore obraditi u roku od deset dana od zaprimanja, a potporu za prethodni mjesec će isplatiti do 15. sljedećeg mjeseca.

Ministar Aladrović potvrdio je da je bilo nekoliko prijava zbog zlouporaba potpora za očuvanje radnih mjesta koje je Vlada isplatila poslodavcima za ožujak i travanj.

“Bilo je nekoliko prijava koje se uredno obrađuju. Posljednji podatak koji imam od prije tjedan dana kaže da je više od deset milijuna kuna potpora vraćeno u proračun od onih koji potpore nisu trebali dobiti. HZZ će sve kontinuirano provjeravati i nakon završetka ovih prijava”, rekao je Aladrović. “Najčešće je riječ o nepoštivanju neke ugovorne obveze, iako poslodavci pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću predaju svoje podatke. Detalje ne znam, ali bitno je da je novac vraćen.”