Potencijal migrantskog poduzetništva u Hrvatskoj je jako podcijenjen

Migrantima poduzetništvo otežavaju birokratske prepreke, nedostatak društvenog kapitala i slab pristup financijskim sredstvima. Hrvatska treba prepoznati potencijal te vrste poduzetništva te tome prilagoditi politike vezane uz imigraciju i poduzetništvo

u 14:07 Zadnja izmjena: 06.02.2019 u 15:39
59
Migrantsko poduzetništvo
Ružica Šimić Banović, Mirela Rus, Hermes Arriaga Sierra i Prince Wale Soniyiki

Hrvatska treba olakšati razvoj migrantskog poduzetništva, poruka je odaslana s okruglog stola o migrantskom poduzetništvu u organizaciji Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetnitštva (CEPOR) na kojem su sudjelovali ekonomski, pravni te stručnjaci koji se bave imigracijom.

U Hrvatskoj je migrantsko poduzetništvo rijetkost dok na zapadu postaje sve važniji gospodarski čimbenik. U Velikoj Britaniji svako je sedmo poduzeće migrantsko i poslodavci su za čak 14 posto zaposlenih u zemlji. U Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih 20 godina udio migrantskih poduzeća porastao je s 13 na 28 posto. Upravo je to poduzetništvo jedan od najvidljivijih procesa globalizacije.

U Europskoj uniji boravi čak 37 milijuna ljudi rođenih izvan nje. To je 7 posto stanovništva Unije. Poduzetničke aktivnosti migranata važan su čimbenik njihove uspješne integracije u društvo, no one se od zemlje do zemlje razlikuju.

Obrazovniji, inovativnijii skloniji riziku

Poduzetnici migranti svojim poduzetničkim aktivnostima integriraju se u društvo zemlje u kojoj borave. Prema nekim studijama, migranti poduzetnici poduzetniji su od domaćih poduzetnika jer su samoregrutirani iz svojih domicilnih zemalja, obrazovaniji su, inovativniji i skloniji riziku od domaćih poduzetnika”, rekla je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.

“Druge studije”, nastavila je Apleza, “pokazuju da poduzetnici migranti imaju lošije perspektive opstanka od domaćih poduzetnika budući da im nedostaje društveni kapital te imaju otežan pristup financijskim sredstvima jer ih institucije doživljavaju kao rizične klijente”.

Upozorila je također da su, pored navedenih, u Hrvatskoj za razvoj migrantskog poduzetništva prisutne i administrativne barijere. Na primjer, vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva koje osniva stranac iz trećih zemalja mora prelaziti 100.000 kuna, što za mnoge predstavlja nepremostivu prepreku

Kako bi se stvari promijenile, nužna je koordinacija između integracijskih te politika prema poduzetništvu.
Sara Kekuš, koordinatorica programa u Centru za mirovne studije, istaknula je da je poduzetništvo odlična prilika za socioekonomsku emancipaciju migranata i izbjeglica te unaprjeđenje gospodarske raznolikosti zemlje primitka.

“Imigranti u zemlji domaćinu mogu uočiti nove prilike, stvoriti nova tržišta ili niše unutar postojećih. Pri tome, oni ne stvaraju radna mjesta samo za pripadnike svoje etničke skupine, već i za lokalno stanovništvo. Njihova visoka radna etika, odlučnost i kreativnost čine gospodarstvo zemlje domaćina konkurentnijim i pridonose dobrobiti cjelokupnog stanovništva“, poručio je Jan Brzozowski, profesor na Ekonomskom fakultetu u Krakowu.

I Slavoljub Penkala bio je poduzetnik migrant

Ružica Šimić Banović, docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, istaknula je da je potencijal imigrantskog poduzetništva u Hrvatskoj jako podcijenjen iako neke poznate, zapravo imigrantske tvrtke doživljavamo kao lokalne. Povijesni primjer je Slavoljub Penkala, a danas su to tvrtke Medical Intertrade i Yasenka.

Imigrantsko poduzetništvo nije humanitarna akcija, kao što se često pogrešno interpretira, već prilika za novo zapošljavanje, dodatne uplate u proračun, a ne uzimanje iz proračuna, transfer znanja i vještina, a u mnogim slučajevima i za obogaćivanje turističke ponude“, poručila je Ružica Šimić Banović te dodala kako u Hrvatskoj trebamo osvijestiti činjenicu o rastućem iseljavanju stanovništva i nedostatku radne snage što otvara prostor za poduzetničke aktivnosti imigranata.

Na okruglom stolu u organizaciji CEPOR-a svoje su osobne priče o uspjehu u Hrvatskoj ispričali poduzetnici migranti Meksikanac Hermes Arriaga Sierra, suosnivač i direktor Impact Huba u Zagrebu, Nigerijac Prince Wale Soniyiki koji je u Zagrebu otvorio African Cuisine & Bar, te Rumunjka Mirela Rus koja je u Splitu pokrenula proizvodnju narukvica Break Time Nautical Bracelets.