Hrvatska bi trebala uvesti euro 1. siječnja 2023., a tome prethodi šestomjesečno razdoblje “privikavanja” u kojem će se cijene morati iskazivati i u kunama, i u eurima. No, obveza dvojnog iskazivanja ne odnosi se samo na cijene, nego i na obračun plaća, mirovina i drugih primanja.
To će zahtijevati i određene tehničke prilagodbe poslodavaca, piše Aneli Dragojević Mijatović u Novom listu. U HNB-u su potvrdili da će se “obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, što predstavlja jednu od najvažnijih mjera u okviru mehanizma za zaštitu potrošača te za informiranje i privikavanje građana na novu valutu, odnositi na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora”.
Osim na stavke potrošnje, kao što su cijene u trgovinama i kod pružatelja usluga, te cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i na primanja stanovništva, npr. izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura, ističu u HNB-u.
Dodaju kako će “sve pojedinosti o dvojnom iskazivanju cijena biti uređene zakonom kojim će se regulirati uvođenje eura (Zakonom o euru), te ostalim propisima”.
Zakon o euru mogao bi biti donesen u prvom kvartalu 2022. U Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom navodi se kako Vijeće EU-a otprilike šest mjeseci prije uvođenja eura o tome donosi odluku te utvrđuje tečaj konverzije. Najvjerojatnije će to biti 7,5345 kune za euro, što je bio i tečaj ulaska naše zemlje u ERM2 mehanizam. Odluka Vijeća najčešće se donosi u srpnju, nepunih šest mjeseci prije službenog ulaska u eurozonu.
Značajan teret za mala poduzeća
Ako 1. siječnja 2023. bude potvrđen kao dan ulaska Hrvatske u eurozonu, razdoblje privikavanja i popratne aktivnosti krenuli bi u srpnju 2022., a unutar te faze, 30 dana nakon što Vijeće EU-a potvrdi da Hrvatska zadovoljava sve kriterije za uvođenje eura, odnosno otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura, počinje razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja cijena, stoji u Planu.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca očekuju da se poduzetnicima osigura razuman rok prilagodbe, te podrška u vidu stručnih edukacija, konferencija, seminara na kojima bi se upoznali kako što bezbolnije proći kroz proces prelaska s kune na euro.
Iz HUP-a upozoravaju da većinu hrvatskoga gospodarstva čine mala i srednja poduzeća kojima troškovi novih knjigovodstvenih programa, blagajni i ostalih preduvjeta za uvođenje eura čine značajan teret na ukupno poslovanje, stoga im se treba pružiti adekvatna podrška i pomoć nadležnih tijela u vidu sufinanciranja dijela troškova, pravovremenog obavještavanja o svim potrebnim promjenama te perioda prilagodbi i edukacije.
