U obiteljskim gospodarstvima tradicija je često najveća vrijednost, ali može biti i svojevrsno ograničenje ako se poslovanje svede na ponavljanje onoga što se radilo generacijama prije. Nataša Bronzović, koja zajedno s obitelji razvija OPG Bronzi Bee u Prozoru, u Gackoj dolini, odlučila je tradiciju pčelarstva nadograditi kreativnošću, novim proizvodima i drukčijim pristupom kupcima.

„Važno je čuvati ono što su prethodne generacije stvarale, ali isto tako pratiti vrijeme u kojem živimo i biti otvoren za promjene”, kaže Nataša, koja je u obiteljsku pčelarsku priču unijela upravo ono što smatra važnim za razvoj svakog malog poduzetničkog pothvata – nove ideje, kreativnost i spremnost na eksperimentiranje.

Njezin se doprinos vidi i u samom identitetu gospodarstva. Naziv Bronzi Bee jedna je od njezinih odluka, kao i velik dio kreativnog rada na osmišljavanju novih proizvoda, proširenju asortimana i ulaganju u opremu koja omogućuje kvalitetniju i raznovrsniju proizvodnju.

Od košnice do proizvoda – i novih iskustava

Bronzi Bee odavno nije samo priča o proizvodnji i prodaji meda. Ponuda obuhvaća cvjetni prah, pergu, propolis, med u saću, svijeće od pčelinjeg voska, medne mješavine, kremasti med, medne namaze, balzame za usne i pčelinji melem. Raznovrsnost proizvoda rezultat je nastojanja da se pokaže koliko mogućnosti pružaju pčele i njihovi proizvodi, ali i da se gospodarstvo ne oslanja isključivo na količinu proizvedenog meda.

Ideje za nove proizvode često nastaju spontano, kroz razgovor i zajedničko promišljanje. No kreativnost nije jedini kriterij za njihovu realizaciju. Važno je da proizvod bude kvalitetan, da se uklapa u postojeću ponudu i da iza njega obitelj može stati s punim povjerenjem. Važan su pokazatelj i reakcije kupaca. Ponekad se upravo jednostavniji proizvod pokaže zanimljivijim od ideje u koju su na početku polagali velika očekivanja.

Jedan od primjera drukčijeg promišljanja pčelarstva svakako je apiinhalacijska kućica. Ideja je nastala iz želje da se ljudima približi svijet pčela na poseban način, izvan uobičajene predodžbe o košnici i medu. Posjetitelji u mirnom okruženju mogu doživjeti atmosferu košnice, osjetiti njezine karakteristične mirise i čuti umirujuće zujanje pčela.
Za Natašu je to način povezivanja pčelarstva, prirode i turizma, ali i stvaranja autentičnog iskustva koje posjetiteljima pruža nešto više od kupnje domaćeg proizvoda.

U tom je smjeru važnu ulogu imala i edukacija iz apiterapije koju je pohađala 2018. i 2019. godine. Uz postojeće znanje iz pčelarstva, stekla je nova znanja, upoznala kolege iz cijele Hrvatske i otvorila prostor za razmjenu iskustava i razvoj novih ideja. Posebno ističe vrijednost poznanstava koja su ostala i nakon završetka edukacije.

„Smatram da čovjek nikada ne smije prestati učiti, osobito ako želi razvijati svoje poslovanje. Svako novo znanje otvara neke nove mogućnosti i daje dodatnu sigurnost u vlastite odluke”, ističe.

Mali proizvođači mogu biti velika turistička vrijednost

Gacka i njezina prirodna bogatstva važan su dio turističke priče ovoga kraja, no Nataša smatra da turistički doživljaj nije potpun ako posjetitelji ne upoznaju i ljude koji ondje žive i rade. Upravo mali proizvođači mogu ponuditi ono što turisti sve više traže – autentičnost, domaće proizvode i neposredan kontakt s lokalnim stanovništvom.

Na gospodarstvo Bronzi Bee tako dolaze posjetitelji iz različitih dijelova svijeta. Među njima su gosti iz Singapura, Indije, Turske i gotovo svih europskih zemalja, kao i organizirane turističke grupe. Takvi posjeti nisu samo prilika za predstavljanje proizvoda nego i za upoznavanje gostiju s životom Prozora, Gackom dolinom, lokalnim običajima i načinom života.

Njezina je poruka da se povezivanjem malih proizvođača, ugostitelja i ostalih turističkih djelatnika može stvoriti kvalitetnija i sadržajnija ponuda zbog koje će se gosti dulje zadržati i poželjeti ponovno vratiti.

Više od 90 posto prodaje ostvaruju na kućnom pragu

Unatoč mogućnostima koje pruža digitalna promocija, neposredan kontakt s kupcima i dalje je najvažniji prodajni kanal gospodarstva. Više od 90 posto proizvoda prodaju na kućnom pragu, što im omogućuje da kupci upoznaju obitelj, vide gdje i kako rade te iz prve ruke saznaju više o proizvodima.

Facebook i Instagram koriste za predstavljanje ponude, novosti i aktivnosti na gospodarstvu, a društvene mreže pomogle su im da postanu vidljiviji i izvan svojega kraja. Ipak, Nataša najvećom promocijom smatra zadovoljnog kupca i preporuku koja dolazi od čovjeka do čovjeka.

Upravo se tu vidi specifičnost malih obiteljskih gospodarstava. Digitalni alati otvaraju mogućnosti, ali njihovo korištenje zahtijeva vrijeme koje je često najoskudniji resurs. Rad s pčelama, proizvodnja, pakiranje, prodaja, komunikacija s kupcima i administracija svakodnevne su obveze koje treba uskladiti. Dodatno unapređenje online predstavljanja i naručivanja zato ostaje jedan od prostora za budući razvoj.

Ženski doprinos ne bi smio ostati skriven iza obiteljskog gospodarstva

U obiteljskom poslovanju zajednički rad i uspjeh često su u prvom planu, dok se pojedinačni doprinosi članova obitelji manje vide. Nataša smatra da je to posebno važno kada govorimo o ženama u ruralnim sredinama.

Žene na obiteljskim gospodarstvima često istodobno sudjeluju u proizvodnji, preradi, prodaji, promociji i administraciji, uz brojne obiteljske obveze. Takav angažman zahtijeva veliku organizaciju, odgovornost i odricanje, a njihov se doprinos ponekad podrazumijeva.

„Mislim da se uloga žena u ruralnim sredinama danas prepoznaje više nego prije, ali još uvijek postoji puno prostora za napredak”, kaže Nataša.

U vlastitoj sredini, ističe, ima veliku podršku lokalnog stanovništva. Ne razmišlja o tome mora li se kao žena dodatno dokazivati, nego vjeruje da rad, trud i rezultati trebaju govoriti sami za sebe.
Pčelarstvo je, međutim, djelatnost u kojoj ni trud ni dobra organizacija ne mogu uvijek jamčiti očekivani rezultat. Vremenske prilike, promjene temperatura i uvjeti za medenje izravno utječu na sezonu, a priroda na kraju ima glavnu riječ. Takva iskustva naučila su je strpljenju, upornosti i prilagodljivosti. Upravo je širenje asortimana jedan od načina da se gospodarstvo razvija i smanji ovisnost o količini proizvedenog meda.

Najvažnije je napraviti prvi korak

Kada govori o ženama koje u ruralnim sredinama imaju poslovnu ideju, ali se još ne usuđuju krenuti, Nataša im poručuje da vjeruju u sebe i ne čekaju idealne uvjete.

„Ne mora sve odmah biti savršeno niti se sve mora ostvariti preko noći. Važno je imati volju, biti uporan i spreman učiti iz vlastitih iskustava”, poručuje.

Uz osobnu inicijativu, važnom smatra i podršku lokalne zajednice: od edukacija i pomoći pri prijavama na natječaje do promocije lokalnih proizvoda i organizacije manifestacija na kojima se mali proizvođači mogu predstaviti.

A kada razmišlja o budućnosti obiteljske priče i svojim sinovima, ne govori prvenstveno o pčelinjacima, opremi ili recepturama. Voljela bi da naslijede ljubav prema onome što rade, poštovanje prema prirodi, radne navike i upornost. Da cijene ono što su prethodne generacije stvarale, ali da imaju hrabrosti donositi vlastite odluke i razvijati nove ideje.

Jer tradicija, kako pokazuje i priča OPG -a Bronzi Bee, nije vrijedna samo zato što traje. Njezina je prava vrijednost u tome što novim generacijama daje temelje na kojima mogu graditi nešto svoje.

Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Žene – Ruralna snaga Hrvatske sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije. #tekst br. 6