Javnim nabavama u Hrvatskoj se godišnje kupi usluga, robe i radova u vrijednosti od 50 milijardi kuna, kroz 23 tisuće ugovora. Jedna od ključnih floskula koje se vežu uz nabavu je i da stranci uzimaju poslove. No, analiza i službeni podaci pokazuju da svega 6 do 7 posto ukupne vrijednosti postupaka dobiju stranci koji nemaju registriran oblik djelovanja u Hrvatskoj. Hrvatske su kompanije te koje su pritom najzastupljenije i bilo bi dobro da se javna nabava više popularizira te da, posljedično, pristigne što više ponuda i sudjeluje što više natjecatelja, istaknula je za PoslovniFM Ana Fresl, osnivačica i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR).
Nedavno su predstavili posebnu aplikaciju ma.te.a, sve o javnim nabavama na jednome mjestu. Riječ je o aplikaciji koja svim ponuditeljima u javnoj nabavi pruža pravodobne informacije o tome kakve prilike imaju za prodaju svojih usluga, roba, građevinskih radova javnim naručiteljima. Aplikacija istodobno sakuplja javne podatke o tome koji javni naručitelj što planira kupiti, što upravo kupuje, kao i što je već kupio prethodnom razdoblju i daje strukturirane informacije ponuditelju.
– Aplikacija je napravljena kako bi pospješila snagu natjecanja u Hrvatskoj jer u krajnjoj liniji, svima odgovara da je više ponuda i da je više ponuditelja, da više subjekata sudjeluje i kroz to se automatski obavlja kvalitetnija kupnja, pojašnjava Fresl.
Korisnik putem aplikacije može svaki dan pratiti sve što se u javnoj nabavi objavi, također može vidjeti koji su sve ugovori potpisani u zadnjih par godina, tko je što kupovao i po kojim cijenama, a može saznati i što će se kupovati i tako biti proaktivan.
Očekuje se porast vrijednosti javne nabave
U prošle tri godine u javnoj nabavi sudjelovalo je 27 tisuća tvrtki, a kupljeno je roba i usluga u vrijednosti većoj od 140 milijardi kuna, što je 18 posto godišnjeg hrvatskog BDP-a. Pritom je sektorski najveća građevina i povezano projektiranje, nadzor i sve povezano s izgradnjama, nakon čega slijede medicina i farmacija, pa IT sektor..
S obzirom na obilan priljev novca iz europskih fondova u idućim godinama, očekuje se da će godišnja vrijednost javnih nabava sa sadašnjih 50 milijardi kuna porasti do 20 posto.
– Postoji svojevrsni semafor koji uspoređuje kvalitetu elemenata javnih nabava u svim zemljama članicama EU i taj scorecard je za Hrvatsku dosta dobro, visoko i kvalitetno ocijenjen. Što znači da smo zakon dobro uskladili s određenim direktivama. Imajući na umu taj izvor koji je visoko kvalitetan i koji mjeri različite elemente, odgovorno tvrdim da je Hrvatska javna nabava dosta dobra i na nivou, naglasila je Ana Fresl u razgovoru za poslovniFM.
Emisiju možete poslušati u nastavku, a cjeloviti tekst pročitajte na poslovniFM-u
foto: Darko Buković; Sva prava pridržana @poslovniFM
