Inovacijski centar Nikola Tesla osnovan je 2015. godine i od tada je fokusiran na dugoročnije strategije poput projekata Nuqleusa i Scinergy. Surađuju s industrijom kako bi pomogli znanstvenicima u komercijalizaciji njihovih ideja kroz pokretanje startupova ili spin-off tvrtki. Ističu se po interdisciplinarnosti, potičući suradnju među istraživačima iz različitih područja, poput kemije, agronomije, medicine i drugih disciplina, u rješavanju izazova koristeći tehnološka rješenja.
“Nuqleus je prvi hrvatski deep-tech venture builder organiziran u sklopu Inovacijskog centra Nikola Tesla. Uključuje znanstveno-istraživačke institucije u inovativni ekosustav i povezuje sve dionike kroz strukturirani program u kojem svaki dionik ima jasnu funkciju. Fokus je na primjeni rezultata znanstvenih istraživanja u stvarnom svijetu, surađujući s istraživačima, znanstvenicima i profesorima iz znanstveno-istraživačkih institucija”, pojašnjava Matija Srbić, direktor Nuqleusa i voditelj projekta u Inovacijskom centru Nikola Tesla, u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom podcasta Pametna Hrvatska na PoslovniFM-u.
“Nuqleus pomaže istraživačima u ispitivanju komercijalne vrijednosti njihovih ideja i pronalaženju primjene u realnom svijetu”
“Najviše se prijavljuju ljudi iz tehnoloških disciplina, a Nuqleus im pruža snažnu podršku kroz iskustvo mentora i partnerske institucije.”, ističe Srbić i dodaje:
“Daleko smo još od razvijenih centara poput Oxforda ili ETH Züricha, ili čak Graza. I dalje su oni ispred nas, ali nastojimo primijeniti dobre prakse koje funkcioniraju u tim centrima u našem okruženju. Ne izmišljamo toplu vodu, već promatramo što funkcionira vani i pokušavamo to implementirati kod nas. No, još uvijek smo u fazi promjene mentaliteta. Nemamo puno istraživača i znanstvenika koji razmišljaju komercijalno kad pokreću nove projekte, već su više usmjereni na bazična istraživanja.”
Ipak, primjećuje sve veći interes, posebno nakon što se vide rezultati prethodnih startupova koji su prošli kroz program: “Čini se da idemo u dobrom smjeru. Imamo razne projekte, od europskih do lokalnih inicijativa.”
Projekt Scinergy
Srbić izdvaja i projekt Scinergy za koji im se javila Svjetska banka s idejom da rade na projektu koji je imao za cilj povezivanje znanstvenika i industrije kroz tzv. brze sastanke. Ideja je bila olakšati komunikaciju i identificirati potencijalne dugoročne suradnje.
“Pozitivno smo iznenađeni rezultatima, što nam daje vjeru da možemo unaprijediti suradnju između znanstvenika i industrije u Hrvatskoj na razinu koja odgovara europskim standardima. Bili smo prilično skeptični kad su nas kontaktirali, jer ni sami nismo bili sigurni koliko ima tvrtki u Hrvatskoj koje rade inovativne stvari, toliko inovativne da im treba znanstvenik. Postoji razlika kada radite projekt, trebate li stručnjaka ili znanstvenika koji će napraviti istraživanje prije nego što dođe do implementacije. Na nedavno održanoj Scinergy konferenciji imali smo dio s brzim sastancima, panel diskusijama, predavanjima i predstavljanjem naših startupova. Bilo je preko 250 prijava od strane tvrtki i preko 100 prijava od strane znanstvenika, što nas je iznenadilo jer nismo očekivali toliko interesa, ponosno će Srbić.
“Primijetili smo velik potencijal u području proizvodnje i prerade. Vidimo mogućnost automatizacije procesa, uštede energije te uvođenja robotike i raznih senzora. Tvrtke koje sudjeluju dolaze iz cijele Hrvatske. Iako je Zagreb dominantan, uključene su tvrtke iz Zagorja, Splita, Osijeka, Rijeke i Istre. Imamo različite veličine tvrtki, od lidera na tržištu do malih obiteljskih poduzeća koja mogu unaprijediti svoje procese implementacijom rješenja iz područja umjetne inteligencije.”
Startup scena u Hrvatskoj napreduje
Srbić ističe upornost, sposobnost preživljavanja i kreativnost startupova u Hrvatskoj. “Startup scena u Hrvatskoj napreduje. Naši ljudi su inovativni i vole raditi na najnaprednijim stvarima. Polako počinjemo shvaćati i poslovnu stranu korisnika i prodaju, što je važno za daljnji razvoj. Dok još uvijek nismo na razini američkog mentaliteta, učimo kako biti dobri prodavači i prenosimo ta znanja na nove generacije.
Izdvojio je i natječaj za startupove koji je pokrenulo Ministarstvo znanosti i obrazovanja za one koji dolaze s fakulteta, odnosno spin-off poduzeća mladih istraživača.
“Natječaj im pruža priliku za dobivanje do 200.000 eura bespovratnih sredstava, što predstavlja značajnu potporu za startupove u početnoj fazi. Ovi poticaji su na razini Europe, što pokazuje da su takve prilike dostupne i u Hrvatskoj, ne samo u široj europskoj regiji. Čak šest naših startupova je već dobilo ovu potporu, ali sada im slijedi izazov provedbe projekata, istaknuo je Matija Srbić u razgovoru za PoslovniFM. Više poslušajte u podcastu
Sva prava pridržana @PoslovniFM 2024 / Fotografija: PoslovniFM
