Krajem prošlog tjedna Državni zavod za statistiku objavio je podatke o plaćama za prosinac zaokruživši tako statistiku za cijelu 2021. godinu. Uz mjesečni pad od 0,7 posto prosječna isplaćena neto plaća u prosincu s iznosom 7.280 kuna bila je nominalno za 4 posto viša u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U uvjetima jačanja inflatornih pritisaka u drugoj polovici 2021. godine došlo je do usporavanja rasta realnih plaća. Štoviše, budući da je godišnja stopa inflacije u prosincu dosegnula 5,5 posto, prosječna neto plaća na godišnjoj razini zabilježila je realno smanjenje od 1,4 posto. Prosječna bruto plaća od 9835 kuna u promatranom mjesecu je za 0,9 posto niža u usporedbi sa studenim, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 4,6 posto.
Promatrajući cijelu 2021. prosječna nominalna neto plaća iznosila je 7.128 kuna ili 5,4 posto više u odnosu na 2020. Realni rast plaća iznosio je 2,7 posto. Istovremeno bruto plaća dosegnula je 9.599 kuna ili 4,2 posto više u odnosu na 2020.
Rast plaća posljedica je ne samo poreznih izmjena u prošloj godini, koji su osim rasterećenja dohotka uzrokovali i snažniji rast neto od bruto plaća, već i podizanja minimalne plaće, primjene dogovorenog povećanja osnovice u javnim službama, ali i sve snažnijeg pritiska na rast plaća u privatnom sektoru kao posljedica snažnog oporavka i rasta, neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom te jačanja inflatornih pritisaka.
U 2022. godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta i neto i bruto plaća (uz očekivane nominalne stope rasta iznad 4%) zbog očekivano povoljnih trendova u gospodarstvu, rasta zaposlenosti, ali i manjka radne snage u pojedinim djelatnostima. Uz to i s početkom 2022. godine došlo je do povećanja administrativno utvrđene minimalne plaće za više od 10 posto (bruto na 4687,5 kn odnosno neto na 3750 kn). S druge strane jačanje inflatornih pritisaka zamjetno će smanjiti rast realnih plaća na ispod jedan posto.
