Od srpnja završavamo s horizontalnim pristupom mjerama za očuvanje radnih mjesta i prelazimo na prilagođeni pristup ovisno o potrebama pojedinih sektora u budućnosti, najavio je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
“To znači da ćemo u dogovoru s predstavnicima poslodavaca pojedinog sektora u idućem periodu pratiti kretanja i na vrijeme reagirati u slučaju potrebe. Sve ovo ide usporedno s boljom epidemiološkom slikom, sa sve većim otvaranjem i praktički minimalnim restrikcijama koje su ostale na snazi. To će ići u korak s našim mjerama aktivne politike zapošljavanja u koje ćemo ove godine uložiti više od milijardu kuna”, rekao je Plenković.
Ponovio je kako je Vlada u proteklih godinu i pol vodila politiku kojoj je cilj bio “očuvati radna mjesta, izbjeći socijalnu frakturu, omogućiti radnicima da dobiju plaće i poslodavcima da premoste krizu”.
Za potpore s doprnosima izdvojeno 17 mlrd kuna
“Sve te ciljeve smo ostvarili. Oni nisu bili besplatni. Za očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru do sada smo izdvojili 11,7 milijardi kuna, a kada tome pridodamo doprinose koji su oprošteni to je sve skupa 17 milijardi kuna. To je ozbiljan i velik iznos, ali je bio na korist 120 tisuća obrtnika i poslodavaca. Omogućio je egzistenciju za oko 700 tisuća radnika i njihove obitelji.
Rezultat koji je iza nas je da je broj osiguranika danas za više od 56 tisuća veći nego krajem lipnja prošle godine. Broj osiguranika je povećan u građevinarstvu, IT industriji, prerađivačkoj industriji, djelatnosti pružanja smještaja. Broj nezaposlenih je manji za 8,5 tisuća nego prije pandemije, u ožujku 2020.
Možemo reći da smo očuvali radna mjesta i da smo došli u poziciju da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj više od 7000 kuna – u travnju je iznosila 7082 kune. Sada prelazimo u fazu kreiranja radnih mjesta”, poručio je predsjednik Vlade. “Nastavit ćemo pomagati gospodarstvu, ali od srpnja ćemo stvari morati sagledati na drugi način koji je prilagođen novi okolnostima.”
Podsjetio je da je intenzitet mjera oscilirao po mjesecima. Prema posljednjim dostupnim podacima HZZ-a (za svibanj) mjere je koristilo oko 35 tisuća poslodavaca za oko 108 tisuća radnika.
Okolnosti su se promijenile
“Mi naravno ne možemo bezgranično imati ove mjere s obzirom na to da se okolnosti mijenjaju. Cijela Europa ide iz očuvanja radnih mjesta u kreiranje radnih mjesta. U fazi smo kada su restriktivne mjere praktično svedene na minimum. Međutim, i dalje postoje neki sektori poput ugostiteljstva za koje su djelomične restrikcije još uvijek na snazi; postoje sektori koji nisu izravno dotaknuti restriktivnim mjerama, ali im je objektivno bio onemogućen rad. Mi smo danas na Vladi imali tri odluke koje su se odnosile na posebne programe potpore za sektor prometa, turizma i kulture, organizacije događaja”, pojasnio je Plenković na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.
“Zadaća Ministarstva rada, ministarstva gospodarstva, ministarstva financija i HZZ-a je da vodimo dijalog s našim socijalnim partnerima – mislim prije svega na predstavnike poslodavaca različitih sektora – i da prijeđemo s takozvanih horizontalnih potpora na prilagođene sektorske potpore To znači da će se potpore nastaviti, ali ne prema svima kao što je bilo do sada, jer smatramo da su se stekle okolnosti da možemo biti precizniji u podupiranju.”
Potpore će se povezati s procesom cijepljenja
Najavio je da će se daljnje potpore nastojati povezati s procesom cijepljenja: “Smatramo da bi bilo fer da – ako država u krizi osigura cjepivo, ako osigura plaće, ako osigura funkcioniranje cijelog sustava – onda bi bilo fer da svatko da neki svoj mali doprinos Ako će netko biti korisnik naknade za očuvanje radnih mjesta, onda bi bilo dobro da se taj i cijepi. Mi ćemo zbog toga zamoliti ministre Aladrovića i Beroša, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zapošljavanje da preciziraju mjere koje će donijeti HZZ kako bisno povezali ta dva procesa”. dodao je kako će se tražiti rješenje koje je u skladu s Ustavom.
“Važno nam je da se ljudi cijepe, da potpore dobiju svi oni koji su odgovorni, koji brinu o sebi i drugima i u konačnici o hrvatskoj ekonomiji”, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.” Moramo povezati te dvije stvari jer ne možemo očekivati potpore, a ne dati minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti.”
Mjere za skraćeno radno vrijeme će se nastaviti i bit će dostupne svima onima koji to budu trebali Njima se pokriva do 90 posto plaće s doprinosom, odnosno maksimalno 3600 kuna plus doprinosi, podsjetio je Plenković.
Kreiranje radnih mjesta
Strategija Kreiranja radnih mjesta znači da Vlada želi nastaviti s pozitivnim trendovima u pojedinim sektorima kako bi se ekonomija intenzivirala, pojasnio je.
“U završnim smo konzultacijama s Europskom komisijom oko odobravanja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Osigurali smo 25 milijardi eura za iduće desetljeće, što kroz višegodišnji financijski okvir, što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Na raspolaganju je bespovratnih 6,3 milijarde eura za projekte po komponentama pa će ti projekti generirati radna mjesta. Tu je i oko 320 dodatnih milijuna eura za sanaciju potresa na Banovini – ukupno oko milijarde eura podrške kroz fond solidarnosti”, rezimirao je premijer.
“Nadam se da se u epidemiološkom smislu nećemo vratiti u situaciju u kakvoj smo bili do sada, da nećemo morati ponovo primijeniti horizontalne mjere potpore očuvanja radnih mjesta i da ćemo nastaviti s ovim prilagođenim sektorskim potporama”, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
