Na osmu obljetnicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju Komisija za novac predložila je pet motiva od kojih bi se najmanje tri trebala naći na kovanicama hrvatskog eura. Predloženi su karta Hrvatske, hrvatska šahovnica, kuna, Dubrovnik i glagoljica.
Sljedećih 15 dana trajat će javna rasprava, a na internetskoj stranici euro.hr svi mogu glasati za motive, ali i predložiti svoje. Osnovni kriteriji za odabir su prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te efektivnost motiva da simbolizira važan element nacionalnog identiteta kao i da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti.
Ključno je da motiv simbolizira Hrvatsku, bilo kroz općeprihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja, a vrlo je važna i inozemna prepoznatljivost motiva i njegova povezanost s Hrvatskom. Iznimno je bitna tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima.
Konačni odabir likovnih rješenja za odabrane motive uputit će se Europskoj komisiji do sredine listopada
Sve ocjene i prijedloge Komisija za novac će uzeti u obzir prilikom konačnog odabira motiva. Konačni odabir likovnih rješenja za odabrane motive uputit će se Europskoj komisiji do sredine listopada.
“Morat ćemo morati iz optjecaja prikupiti 1,1 milijardu komada kovanica kune i lipe, što je otprilike zapremina 120 zagrebačkih tramvaja. I onda ćemo te novce morati otkovati, distribuirati svim građanima i poduzećima, odnosno vratiti u optjecaj”, pojasnio je proces guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Karta Hrvatske
Zemljovid je najjednostavniji prikaz teritorija i granica Hrvatske koja je međunarodnim priznanjem 1992. postala nova stvarnost na karti Europe, a ujedno obuhvaća svaki dio Lijepe Naše. Prednost je i specifičan i vrlo prepoznatljiv geografski oblik Republike Hrvatske koji je odraz i zemljopisnih odlika i povijesnih prilika. Zemljopisno, Hrvatska obuhvaća prostor od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskoga gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu, a zatim se proteže i na brojne otoke. Hrvatska se polovicom svojeg teritorija nalazi u panonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, a ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Geografske koordinate krajnjih točaka: najsjevernija Žabnik, općina Sveti Martin na Muri; najjužnija otok Galijula (palagruški otoci); najistočnija Ilok, najzapadnija Bašanija (rt Lako); najjužnija točka na kopnu je rt Oštra, općina Konavle.
Šahovnica
Popularna hrvatska šahovnica najupečatljiviji je dio grba Republike Hrvatske, a hrvatska zastava jedina u svijetu ima u sebi specifičan i prepoznatljiv motiv šahovnice. Šahirani grb s naizmjeničnim crvenim i bijelim (srebrnim) poljima povijesni je hrvatski grb koji se pojavljuje koncem 15. stoljeća. Na pečatu Cetingradske povelje iz 1527. imao je 8 x 8 kvadrata, a danas ih ima 5 x 5. Krov crkve sv. Marka s upečatljivom crveno-bijelom šahovnicom u grbu Trojedne Kraljevine Hrvatske jedna je od najpoznatijih vizura grada Zagreba. Globalnu prepoznatljivost u posljednjim desetljećima hrvatska crveno-bijela šahovnica osvojila je i preko sporta postavši tako najpoznatiji hrvatski vizualni identitet, zahvaljujući ponajprije dresovima naših sportaša u nogometu, rukometu i brojnim drugim disciplinama, ali i navijača, čiji je danas zaštitni znak.
Kuna
Republika Hrvatska kunu je kao nacionalnu valutu uvela u svibnju 1994. Kuna zlatica zajednički je motiv svih aktualnih kovanica kuna. Ta brza i spretna životinja tamnosmeđega plemenita krzna sa žutom pjegom na vratu i prsima simbol je hrvatske novčarske povijesti. Kunino krzno, kao sredstvo naturalnog plaćanja poreza, zvanog kunovina ili marturina, koristilo se u srednjem vijeku u Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Potom je postalo i obračunska novčana jedinica, a zatim i novac u modernom smislu riječi. Usto, lik kune nalazio se prvi put na nekom hrvatskom novcu od prve polovine 13. stoljeća gotovo do kraja 14. stoljeća na kovanom novcu zvanom banovac, zbog čega je imao značajnu ulogu u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Novovjeku kunu već više od 25 godina krase stabilnost i postojana vrijednost u odnosu na referentne valute.
Dubrovnik
Grad Dubrovnik, grad i luka na jugu Dalmacije. Naselje na mjestu današnjega grada postojalo je u 6. stoljeću, a vjerojatno i ranije. Širi se dolaskom Hrvata, nakon napuštanja antičkog Epidaura (današnji Cavtat) u 7. stoljeću. U srednjem vijeku razvija se u Dubrovačku Republiku kao grad-država te je u 15. i 16. stoljeću na vrhuncu državne, gospodarske i kulturne moći. Zahvaljujući svojoj trgovačkoj floti, čiji brodovi putuju po Sredozemlju te Atlantskom i Indijskom oceanu, ubraja se tada među najrazvijenije države. U Dubrovniku je 1377. uvedena prva karantena u svijetu, a 1416. Dubrovačka Republika prva je u Europi ukinula ropstvo. Danas je stari grad Dubrovnik na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine kao izniman povijesni i kulturni spomenik i jedno je od najpoznatijih hrvatskih turističkih odredišta.
Glagoljica
Glagoljica se smatra najstarijim slavenskim pismom. Uz ćirilicu, jedno je od dvaju slavenskih pisama. Iako se oslanja na grčke uzore, glagoljica je autorsko pismo, a smatra se da ju je osmislio Konstantin Filozof (sv. Ćiril) za potrebe širenja kršćanstva među slavenskim narodima. Hrvati su počeli pisati glagoljicom u drugoj polovini 9. stoljeća, a od kraja 12. stoljeća jedini su narod koji upotrebljava i razvija glagoljicu. Samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, u Hrvatskoj je 1483. na glagoljici tiskan Misal po zakonu rimskog dvora – prva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku. To je prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i na latinskom jeziku. Glagoljica se koristila do početka 16. st. kada u upotrebi prevladava latinica. No glagoljica je ostala važan dio hrvatskog identiteta, a 22. veljače proglašen je odlukom Hrvatskog sabora “Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva”. Danas se brojni hrvatski dizajneri koriste njezinim motivima kao originalnim grafičkim izrazom hrvatskog identiteta.
>>Evo tko će odlučivati o izgledu hrvatske inačice kovanice eura
>>Hrvatska u predvorju eurozone – paritetni tečaj 7,53450 kuna za euro
