Mikrotvornica je jedan od devedesetak startupa koji su se smjestili u Tehnološkom parku na Zagrebačkom velesajmu. Iza imena Mikrotvornica stoji tim mladih stručnjaka – Marko Salopek, Nikola Blažević i Patricija Kunc. Razlikuju se od drugih po interesu i strasti za tehnologijom 3D printanja.
Nikola Blažević je inženjer strojarstva i za 3D printere zainteresirao se s konstruktorske strane. Odabrao je da mu izrada 3D printera bude diplomski rad, ali i da nauči sve o tehnologijama 3D printanja te da jednom pokrene vlastitu tvrtku. Marko Salopek je tehnolog i njega su 3D printeri privukli s dizajnerske strane, kao sredstvo da se nešto modelira u tri dimenzije i na kraju stvori. Patricija Kunc po struci je psiholog, a tehnologija 3D printanja zainteresirala ju je s istraživačke strane: koliko ljudi o njoj znaju, koriste li ju u poslu i kako, koliko im je dostupna…
“Svatko od nas u timu ima specifična znanja i kompetencije i zato se odlično nadopunjavamo”, kaže Patricija čiji je upitnik o 3D printanju slučajno završio u Markovim rukama, prije dvije godine. Tada je Nikola sastavljao printer, a Patricija taman krenula u svoje prvo istraživanje tržišta. U to doba još nisu poznavali Marka koji je već nabavio 3D printer i počeo se baviti printanjem po narudžbi. “Najveća vrijednost mog pomalo amaterskog istraživanja bila je u tome što smo upoznali Marka, tako je sve krenulo”, navodi Patricija.
“Našli smo se na kavi, popričali tko što radi, kako idu stvari… Malo nakon toga dobio sam jednu veliku narudžbu od stalnog klijenta za koju mi je trebao veliki printer. S obzirom na to da sam znao da ih Nikola projektira, obratio sam mu se s pitanjem da li bi on mogao sastaviti nešto u okviru zadanog budžeta. I tu je krenula priča: on je sastavio printer, zajedno smo ga podešavali i na kraju smo isprintali tu veliku skulpturu”, prisjeća se Marko.
Pokazalo se da se dobro nadopunjuju pa su odlučili pokrenuti zajedno nešto veće. Potkraj prošle godine osnovali su tvrtku Mikrotvornica.
“Uložili smo svoje znanje i osobne resurse, nismo uzeli nikakav zajam. Vidjeli smo da u Hrvatskoj nedostaje svega kada je riječ o tehnologijama 3D printanja pa smo odlučili ponuditi ljudima ono što im je potrebno na jednom mjestu. Otvaramo web trgovinu, nudimo 3D printere za koje jamčimo da su kvalitetni i pouzdani, nudimo potrošni materijal za 3D printanje. Istovremeno, imamo znanje potrebno za popravak i održavanje tih printera. Na kraju, nudimo i uslugu 3D printanja, ako nekome treba isprintati neki prototip, model i slično”, pojašnjava Marko. U Tehnološkom parku Zagreb je mnogo startupova koji im se obraćaju s takvim upitima.
“Nastojimo monetizirati svoje znanje. U početku je važno utvrditi u čemu smo najbolji i što se najviše traži. Otkrivamo kako ‘diše’ lokalno tržište, a polako se otvaramo prema van”, nadopunjuje ga Nikola.
Platforma 3D printaj
“U sklopu Mikrotvornice gradimo platformu ‘3D printaj’ koja je namijenjena isključivo hrvatskom tržištu. Kako je Marko rekao, na našem tržištu postoji velika potreba za uslugama utemeljenim na tehmologiji 3D printanja, za prodajom printera i odgovarajućom podrškom, teško se nabavlja materijal… Zato nam je važna platforma ‘3D printaj‘, ona obuhvaća sve, od edukacije, ponude printera i materijale za printanje, do svih 3D usluga: skeniranja, modeliranja do ispisa, odnosno izrade prototipa”, objašnjava Patricija. “Istraživajući tržište shvatila sam da ljudi ne znaju mnogo o tehnologiji 3D printanja, u kojim granama se koristi, kako se koristi. Moja uloga je da im to pojasnim.”
“Krajnji cilj je edukacija, osvijestiti ljude što se sve može napraviti i kako im mi možemo u tome pomoći. Pri tome je nevažno hoćemo li mi to napraviti, hoćemo li izraditi uređaj koji to može napraviti ili ćemo dati samo tehničku podršku. Važno je da imamo širinu, da pokrijemo cijelu lepezu usluga i da podučimo ljude o mogućnostima tehnologije 3D printanja”, dodaje Marko Salopek. “Preduvjet za razvoj industrije je da ljudi razumiju o čemu je riječ,”
Mikrotvornica, zaključuju njeni osnivači, želi pružiti punu uslugu u razvoju proizvoda: od izrade prototipa na temelju vaše ideje do proizvodnje malih serija.
U Hrvatskoj se tehnologija 3D ispisa najviše primjenjuje u elektroničkoj industriji i to uglavnom za izradu prototipa. “Ima primjera malih serija, ali još uvijek nismo došli do razine da netko masovnije printa neke dijelove”, kaže Marko.
Opremanje knjižnica
Mikrotvornica je partner IRIM-u u projektu opremanja knjižnica 3D printerima. Osim što su sastavljali printere za knjižnice, Mikrotvornica vodi i edukaciju knjižničara. U prvom valu je opremljeno 11 knjižnica, u drugom će ih biti još deset.
“Drago mi je da imamo priliku sudjelovati u takvom projektu. U nama vide kvalitetne partnere koji su sposobni prenijeti znanje i približiti ljudima novu tehnologiju”, kaže Patricija Kunc, “Nove generacije učimo da razmišljaju na drugačiji način, da uče i stvaraju na drugačiji način, a to se onda prenosi i na druga područja života.”
Kada je riječ o inozemnim aktivnostima, Mikrotvornica ima stalnu klijenticu u Irskoj za koju rade umjetničke skulpture, Ističu kako im je vrlo zanimljiva primjena 3D printanja u umjetnosti. Za takve radove trebao im je veliki printer kojeg je projektirao Nikola. Figurica veličine pet centimetara je 3D skenirana kako bi se isprintala skulptura veličine 190 centimetara s postoljem promjera oko jednog metra.
Treća poslovna sastavnica je razvoj vlastitog printera. Koncept je zamišljen tako da uređaj bude modularan, da se može izabrati visina i širina, da se može odabrati alat. To omogućava lakše održavanje i nadogradnju. No, razvoj je za sada ‘na čekanju’. “Da bi takav projekt postao komercijalan, trebaju nam značajnija sredstva”, tumači Nikola Blažević.
Korak po korak
“Važno je u startu postaviti tvrtku da dobro radi, da može samostalno opstati. Ali, ako se želite dalje razvijati u određenim područjima, treba tražiti investitora”, odgovara Marko na pitanje o potencijalnim ulagačima. “Još uvijek nismo ni blizu razine na kojoj bismo mogli tražiti ulagača kojem ćemo zauzvrat prepustiti određeni postotak tvrtke. Idemo korak po korak. Spori jesmo, ali sve što zaradimo, ulažemo. Postavili smo čvrste temelje i sada idemo dalje.”
“Ako dođe prava prilika, sigurna sam da ćemo je znati prepoznati”, dodaje Patricija.
Povoljni uvjeti koje im pruža Tehnološki park Zagreb mnogo im znače. Nije riječ samo o prostoru i režijskim troškovima, nego i drugim mogućnostima za razvoj, poput laboratorija za 3D tehbologije koji bi trebao biti otvoren unutar Parka.
Na pitanje gdje se vide za pet godina Nikola nasmijao: “Jedini ispravan odgovor je: ‘Ne znam’. Možda bih mogao odgovoriti gdje nas vidim za dvije godine: s malom farmom printera koja svakodnevno radi. I u potrazi za investitorom”.
