Kako je ProPuh povezao visoku kulturu s marginama hrvatskog društva

Iz projekta o prenamjeni otpada u umjetničke predmete kojem je cilj društvena integracija Roma rodila se ideja o online platformi koja povezuje kupce umjetnina i umjetnike koji se bave Upcyclingom

u 5:47 Zadnja izmjena: 16.05.2019 u 12:45
175
Tamara Puhovski PropPuh
...i što sam postao

Upcycling ili kreativna oporaba je proces pretvaranja nusproizvoda, otpadnih materijala, beskorisnih ili neželjenih proizvoda u nove materijale ili proizvode veće kvalitete i veće dodane vrijednosti. RoUm je pak centar za spašavanje odbačenih predmeta koji okuplja ljude koji nastoje prenamijeniti otpad u umjetničke predmete. Jezgru projekta čini tim u kojem su Tamara Puhovski, Jagoda Novak, Siniša Musić i Milan Mitrović. Inicijativa okuplja desetak umjetnika i dvadesetak Roma koji surađuju u izradi umjetnina.

Naime, osim ekološkog, projekt ima i društveni aspekt. RoUm se temelji na tradiciji romskih zajednica koje uvijek iznova koriste i recikliraju odbačene predmete te potiče očuvanje tradicionalnih romskih obrta afirmirajući njihove poduzetničke vještine. Treba napomenuti da su Milan i Siniša također Romi. Milan je profesionalni zavarivač i umjetnik iz Slavonskog Broda, a Siniša ekonomist iz Zagreba.

“Spojili smo ovim projektom kulturu visoko razvijenih zemalja – izradu unikatnih artističkih predmeta – s nečim što je dio marginalne sfere društva. S margine na hipsterski centar”, kaže Tamara Puhovski, osnivačica poduzeća za socijalne inovacije ProPuh i idejna začetnica projekta.

“Počelo je prije nešto više od dvije godine. Željeli smo testirali kako možemo s umjetnošću i dizajnom prenamijeniti stvari koje nazivamo otpadom. Osim toga, frustriralo me što se danas mnogi bave ekologijom i otpadom, prenamjena stvari postala je trendi i privlačna, a Roma, koji su u rad s otpadom gurnuti zbog diskriminacije, nema nigdje. Nema ih u online prodaji, socijalnom poduzetništvu, nema ih u startupovima niti u inovacijama. Priča da moraš imati dobru ideju i biti uporan da bi uspio ne vrijedi ako si na marginama društva. Moja ideja je bila da diskriminaciju Roma pretvorimo u njihov socijalni kapital. Tu su se uključili Jagoda te Siniša i Milan”, prisjeća se Tamara.

Svaki predmet ima svoju priču

Počeli su okupljati umjetnike i organizirati radionice na kojima su Romi i umjetnici zajedno stvarali iz otpada umjetnička djela, isprva iz drva i metala, a kasnije i iz tekstila.

Prva radionica održana je u Slavonskom Brodu, a slijedile su rdionice u Rijeci i Zagrebu, a kroz njih je prošlo tridesetak Roma. U Brodu na Kupi držana je edukativna radionica.

“Proizvodi koji su rezultat rada Roma reciklirani su u postotku većem od 90 posto. Iz otpada nastaje novi, unikatni proizvod. A svaki taj proizvod ima svoju priču: što je bio, kako je nastao, što je sada… Organiziramo interaktivne izložbe na kojima ljudima pričamo priče o tim proizvodima. Organizirali smo i interaktivnu radionicu za djecu na kojoj smo podučavali djecu recikliranju. Podijelili smo im priče, a djeca su na temelju priče tražila odgovarajući predmet”, razlaže Tamara.

Kroz protekle dvije godine tražili su poslovni model koji bi projekt učinio održivim, odnosno omogućio opstanak na tržištu. Tako se javila ideja o online platformi koja bi povezivala kupce i umjetnike koji od odbačenih predmeta stvaraju nove predmete s funkcionalnom ili estetskom vrijednošću.

“Projekt koji radimo s Romima nije profitabilan, ostavlja nas na nuli. Ne želimo masovnu proizvodnju i teško je tako održavati hladni pogon. Tako smo osmislili online platformu koja bi povezala umjetnike i kupce. U regiji ima sve više ljudi koji se time bave, a mnogima od njih problem je povezati se s kupcima. S druge strane, UpCycling Art, izrada umjetničkih djela iz otpada, je sve traženiji na tržištima Slovenije, Austrije i Skandinavije. Kupci bi na našoj platformi mogli odabrati gotovu umjetninu ili umjetnika koji je postao predmete na kojima bi želio raditi. Ako odabere umjetnika, kupac bi s njim dogovarao što će se izraditi iz odabranog komada otpada”, tumači ideju Tamara. “Umjetnik, na primjer odabere staru kantu, a kupac kaže da bi kupio stolnu lampu napravljenu iz stare kante.“

Peglanje ideje o platformi

Dok su smišljali održivi poslovni model, pojavila se ACT grupa i njen akcelerator za društvene poduzetnike koji im je mnogo pomogao. Kroz sudjelovanje u akceleratoru su ‘ispeglali’ ideju o online platformi.

Za podizanje platforme i popratni marketing treba im oko 10 tisuća eura, kaže Tamara. Idealan investitor bio bi onaj koji osim nekog financijskog povrata traži i određeni društveni povrat. U okviru ACT-ova akceleratora provedeno je istraživanje društvenog učinka i prema nezavisnim izračunima za svaku kunu uloženu u ProPuhov projekt stvori se 2,06 kuna društvene dobiti.

>>Odabrano pet timova koji ulaze u akcelerator za društvene poduzetnike

Bilo je upita nekih potencijalnih investitora, ali za sada nema dogovora. “Gledamo besplatne softvere koji su najbliži onome što želimo jer bez novaca ne možemo dobiti platformu krojenu po našim željama.”

“Kad radiš poslovni plan u kojem moraš u tri godine projicirati dobit, iz ekonomske perspektive jedino isplativo je da se Romi maknu iz priče. Isplati se imati samo umjetnike koji stvaraju svoje proizvode i to je to. Što više umjetnika i umjetnina. Rad s Romima samo povećava troškove. Rekli smo da nam je to jasno, ali da želimo i dalje raditi s Romima, pa i po cijenu toga da budemo bez zarade”, objašnjava Tamara.

Iznajmljivanje umjetnina

“Tako smo nastavili paralelno raditi s Romima i razvijati platformu. Kako nismo skladište, osmislili smo projekt iznajmljivanja umjetnina tako da ih sada možete vidjeti u kafićima, restoranima i sličnim prostorima. Ljudi ih vide i kupe. Kada se izložak proda, ponudimo nešto novo. Tako je bilo sa skulpturom Kišni čovjek koja je bila izložena u Kinu Europa“, priča Tamara Puhovski.

Izlaganje umjetnina u kafićima pokazalo se jako dobrim potezom. Umjetnine izložene u javnosti prodaju se znatno brže od onih koje su izložene online. Uspješna je bila i prodaja na Design Districtu, a nešto se prodalo i kroz proizvodne radionice. Prihodi od prodaje omogućili su da sami pokriju troškove posljednje radionice koja je održana u prosincu. To je jedan korak prema održivosti.

RoUm surađuje s Rijekom 2020, koja je, ističe Tamara, “fenomenalan partner”. Dogovoreno je da se u sklopu Rijeke 2020 u svibnju iduće godine održi UpFestival na kojem bi bila lansirana online platforma koja je u međuvremunu nazvana UpDesign. Ideja je da se raspiše natječaj za umjetnike koji se bave UpCyclingom. Radovi bi se predstavili na UpFestivalu i bila bi odabrana tri najbolja rada. “UpFestival i Rijeka 2020 su najbolja prilika da oživimo platformu bez velikih investicija”, smatra Tamara. “U kojem obimu će to biti, ovisit će o količini novca koju ćemo prikupiti. U minimalnom obliku imat ćemo web shop.“

Tamara dodaje da tekstil može donijeti veću dobit i to kontinuirano. “Radili bismo odjeću za kofere od odbačenog tekstila. Koferi se zamataju u plastiku, ljudi često putuju, riječ je o dobrom poslovnom poklonu. Planiramo ga ponuditi kao poslovni poklon za predsjedanje Europskom unijom. Tražimo način kako financirati dizajn, prototip i KickStart kampanju“, pojašnjava.

Osoviti projekt na svoje noge

Dosadašnja ulaganja u projekt iznose oko 30 tisuća eura godišnje. Oko 50 posto financirao je ProPuh, 20 posto troškova pokriva se prodajom, a 30 posto donacijama partnera. Projekt su, između ostalih poduprli vlada njemačke pokrajine Baden-Wuettenberg te veleposlanstva Njemačke i Francuske.

“Poanta je da dignemo posao na razinu održivosti. Ključno je pitanje rada s Romima. Imamo klince koji imaju veliki potencijal. S njima je sjajno raditi. Pazimo da im ne dajemo obećanja koja ne možemo održati.“

Ideja je bila da projekt bude unutar ProPuha dok ne stane na svoje noge. Tamarina procjena bila je da će za to trebati tri godine. Nakon 2020. RoUm više ne bi trebao biti dio ProPuha nego samostalno poduzeće koje će, vjerojatno, voditi Siniša. Cilj je, naime, svakog projekta društvene integracije da sama zajednica preuzme vođenje projekta.

“Htjeli bismo 2020. imati aktivnu platformu UpDesign, htjeli bi RoUm centar u Zagrebu u kojem bi imali banku alata, repair cafe u koji bi svatko mogao doći sa svojim potrganim stvarima, ako se ne da popraviti ide u reciklažu. I u Rijeci malu proizvodnju tekstila. To su ambiciozni planovi, ali vjerujem da će se ostvariti“, zaključuje Tamara Puhovski.