Vlada je u Sabor uputila porezne izmjene kojima se mijenja način oporezivanja paušalnih obrtnika s godišnjim primicima iznad 40.000 eura. Paušalni obrtnici u prvih pet poreznih razreda, odnosno oni s primicima do 40.000 eura, prema prijedlogu neće biti dodatno opterećeni.
Predlaže se smanjenje postotka priznatih izdataka za fizičke osobe kojima se samostalna djelatnost oporezuje paušalno. Priznati izdaci smanjivali bi se s rastom ostvarenih primitaka.
Za paušalne obrtnike u šestom poreznom razredu, s godišnjim primicima od 40.000,01 do 50.000 eura, priznati izdaci smanjili bi se s 85 na 70 posto. U sedmom razredu, za primitke od 50.000,01 do 60.000 eura, priznavalo bi se 55 posto izdataka.
Prema obrazloženju Vlade, izmjene se odnose na gornja dva porezna razreda, dok bi prvih pet razreda ostalo nepromijenjeno.
„Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika. Isto tako, svi oni paušalni obrtnici koji su u gornja dva razreda, dakle od 40 do 60 tisuća eura, koji smatraju da njihove odbitne stavke trebaju biti veće, mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način jasno adresirati realno stanje u svojim obrtima”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
Vlada procjenjuje da bi izmjene paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti trebale povećati prihode jedinica lokalne samouprave za 23,5 milijuna eura.
Rastu i doprinosi
Promjene se odnose i na doprinose. Izmjenama Zakona o doprinosima predlaže se povećanje koeficijenata za obračun doprinosa osiguranicima koji obavljaju samostalnu djelatnost i plaćaju paušalni porez na dohodak.
Za paušalne obrtnike s godišnjim primicima od 40.000,01 do 50.000 eura koeficijent bi se povećao s 0,4 na 0,45. Za one s primicima od 50.000,01 do 60.000 eura povećao bi se na 0,5.
Prema izračunu Vlade, mjesečna obveza doprinosa za paušalne obrtnike s primicima između 40.000 i 50.000 eura porasla bi 12,5 posto, dok bi za one s primicima između 50.000 i 60.000 eura porasla 25 posto.
Vlada očekuje da bi se zbog povećanja doprinosa u 2027. godini u državni proračun slilo dodatnih 3,8 milijuna eura od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 4,1 milijun eura od doprinosa za zdravstveno osiguranje te još 1,3 milijuna eura od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
