Za mjeru Skraćeno radno vrijeme zainteresirano samo 345 poslodavaca

Poduzetnici nisu zinteresirani za mjeru zbog prezahtjevne administracije, nejasnih i neadekvatnih uputa od strane HZZ-a prilikom korištenja mjere te zato što mjera nije primjenjiva na sve djelatnosti, pokazala je anketa Hrvatske udruge poslodavaca

73
skraćeno radno vrijeme

Vladinu mjeru za očuvanje radnih mjesta od ožujka do lipnja iskoristilo je više od 104 tisuće poslodavaca za 618.859 radnika. Po radniku je isplaćeno 4000 kuna kako bi poslodavci pokrili dio troška njihovih plaća. U lipnju je uvedena nova mjere, skraćeno radno vrijeme, čije je trajanje predviđeno do kraja godine.

Mjera je namijenjena poslodavcima koji zbog poteškoća u poslovanju i pada poslovnih aktivnosti imaju potrebu za skraćenim radnim vremenom. Potporu mogu koristiti tvrtke s deset i više zaposlenih iz svih sektora, a kroz mjeru će se omogućiti sufinanciranje razmjernog dijela plaće sukladno skraćenom radnom vremenu u postotku od 10 do najviše 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku iznosi 2000 kuna.

Prilikom predstavljanja mjere ministar rada i mirovinskog sustva Josip Aladrović rekao je kako se očekuje između 200 i 300 tisuća zaposlenih. No, do kraja srpnja za nju se prijavilo samo 345 poslodavaca koji su zatražili potporu za 16.967 radnika.

Mjera nije primenjiva na sve djelatnosti

Jedan od razloga slabog interesa je to što je mjeru teško primijeniti na sve djelatnsoti. Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ruža Hrga rekla je za HTV da je više od 52 posto podnesenih zahtjeva iz prerađivačke industrije.

>>Očekuje se do 300.000 korisnika potpora za skraćeno radno vrijeme

Hrvatska udruga poslodavaca provela je anketu kako bi otkrila zašto poslodavci ne koriste tu mjeru u većem broju.

“Prvi razlog je prezahtjevna administracija, drugi su nejasne i neadekvatne upute od strane HZZ-a prilikom korištenja mjere, a treći da mjera nije jednako primjenjiva na sve djelatnosti“, objasnila je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.

Nikola Požgaj, predsjednik Uprave Požgaj grupe koja je pretežno izvozno orijentirana, smatra kao bi poslodavce trebalo poticati na otvaranje novih tržišta, umjesto subvencioniranja skraćenog radnog vremena.

“Poduzetnike treba rasteretiti u nekim troškovima. To bi bila prava mjera kako bismo im omogućili da raspolažu s više vlastitog kapitala za investiranje u tržišta, marketing, u izvoz, a ne da potičemo to što ne rade”, objasnio je Požgaj.