Zahtjev za povratak u urede loše utječe na zdravlje i produktivnost žena

Polovica žena smatra da je njihova razina stresa viša nego što je bila prije godinu dana, pokazuje Deloitteovo godišnje izvješće "Žene na radnom mjestu 2024.: Globalna perspektiva“

19
Žene na radnom mjestu
Ilustracija Pixabay

Četvrto izdanje Deloitteova godišnjeg izvješća “Žene na radnom mjestu 2024.: Globalna perspektiva”, ispitivanje 5.000 žena u 10 država, donosi pregled nekih od ključnih poslovnih i društvenih čimbenika koji utječu na karijere žena.

Sve više razine stresa i loše mentalno zdravlje i dalje su zastupljeni. Manje je žena izjavilo da imaju osjećaj podrške poslodavca za ostvarenje ravnoteže između poslovnih i privatnih obveza, zbog čega se neke žene odlučuju na promjenu poslodavca. Premda žene čija radna mjesta omogućuju hibridan način rada imaju bolja iskustva ove nego prošle godine, od velikog su broja njih poslodavci zatražili da se vrate u ured, što se negativno odrazilo na njihovo mentalno zdravlje i produktivnost.

Ove godine izvješće se dodatno pozabavilo pitanjem fizičkog zdravlja žena i otkrilo da zaprepašćujuće velik broj žena radi kada osjećaju bol ili simptome povezane s menstruacijom, menopauzom ili problemima s plodnosti. Osim toga, izvješća je otkrilo zabrinjavajuće statističke podatke o sigurnosti i neuključivom ponašanju na radnom mjestu.

“Unatoč malobrojnim poboljšanjima u odnosu na prošlu godinu, naše je ispitivanje pokazalo da se žene suočavaju sa sve većim pritiscima na radnom mjestu, u svojem privatnom životu te u svojim zajednicama”, istaknula je Helena Schmidt, rukovoditeljica hrvatskog ureda Deloittea i regionalna voditeljica SheXO inicijative za CE South regiju.

“Na globalnoj razini žene smatraju da se njihova prava smanjuju, izložene su sve većem stresu te preuzimaju većinu kućanskih poslova. Usto su izložene neuključivim ponašanjima na radnom mjestu, zabrinute za svoju sigurnost i nisu u prilici progovoriti o zdravstvenim problemima s kojima se susreću. Ta se situacija mora promijeniti, i to uz pomoć poslodavaca.”

Stres i prekovremeni rad sve gore utječu na mentalno zdravlje žena

Polovica žena smatra da je njihova razina stresa viša nego što je bila prije godinu dana i skoro je jednak broj žena zabrinut ili jako zabrinut za svoje mentalno zdravlje. Mentalno zdravlje je treći po redu razlog za zabrinutost među ženama diljem svijeta (48 %), nakon financijske sigurnosti (51 %) i prava (50 %).

Postoji niz mogućih uzročnika sve goreg mentalnog zdravlja žena, jedan od njih je to što ne mogu prestati misliti na posao i kada nisu na radnom mjestu. Nalazi ispitivanja dokazuju da postoji poveznica između broja radnih sati i mentalnog zdravlja: polovica žena koje uglavnom na radnom mjestu provode ugovorom dogovoren broj sati svoje mentalno zdravlje smatra dobrim, a taj broj pada na 23 % kada je riječ o ženama koje često rade prekovremeno. Samo 37 % žena tvrdi da mogu prestati misliti na posao kada nisu na radnom mjestu.

Mentalno zdravlje je treći po redu razlog za zabrinutost među ženama diljem svijeta (48 %), nakon financijske sigurnosti (51 %) i prava (50 %)

Unatoč zabrinjavajućim nalazima, više od polovice žena smatra da nema odgovarajuću podršku poslodavca kad je riječ o mentalnom zdravlju, a dvjema trećinama žena nije ugodno razgovarati o svojem mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Premda to upućuje na potrebu za znatnim poboljšanjem, ipak je ostvaren napredak u odnosu na prošlogodišnje nalaze kada je još veći broj žena izjavio da ne uživa podršku poslodavca kad je riječ o mentalnom zdravlju i da im nije ugodno razgovarati o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.

Žene preuzimaju većinu kućanskih poslova – i to utječe na njihovu karijeru

Žene snose teret neravnomjerno raspoređenih odgovornosti u pogledu skrbi za članove obitelji i kućanskih poslova. Naime, 50 % žena koje žive s partnerom i imaju djecu smatra da su većinski odgovorne za skrb o djeci, što je porast u odnosu na 46 % u 2023., a samo 12 % žena izjavilo je kako je za skrb o djeci odgovoran njihov partner. Nadalje, 57 % žena koje žive s partnerom te skrbe o drugoj odrasloj osobi tvrdi da preuzima većinu s time povezanih zaduženja, što je porast u odnosu na 44 % u 2023., a samo 5 % žena izjavilo je kako tu dužnost preuzima njihov partner. Istodobno preko dvije od pet žena preuzima većinu odgovornosti za čišćenje i druge kućanske poslove, kao i 2023. Takvi pritisci nose posljedice: žene koje preuzimaju najveći dio kućanskih poslova u manjoj su mjeri izjavile da je njihovo mentalno zdravlje dobro od žena koje ne preuzimaju toliki dio kućanskih poslova. Skoro polovica ispitanica izjavila je da su prošle godine uzele slobodne dane zbog problema s mentalnim zdravljem, u odnosu na manje od četvrtine žena koje ne preuzimaju najveći dio kućanskih poslova.

Nesrazmjerna raspodjela odgovornosti rezultira profesionalnim problemima: samo 27 % žena koje preuzimaju najviše kućanskih poslova izjavilo je da se mogu isključiti iz svojeg privatnog života i usredotočiti na svoju karijeru.

Žene se na radnom mjestu osjećaju nesigurno

Skoro polovicu žena brine sigurnost na radnom mjestu ili na putu na posao ili poslovnom putovanju. Njihova je zabrinutost utemeljena na iskustvu: jedna od deset žena iskusila je uznemiravanje na putu na posao ili na poslovnom putovanju, 16 % žena bilo je u kontaktu s klijentima ili kupcima koji su ih uznemiravali ili se ponašali na način koji je u njima izazvao nelagodu. Skoro jednu od deset žena uznemiravao je kolega.

Sveukupno je 31 % ispitanica iskusilo mikroagresije, 4 % njih iskusilo je spolno uznemiravanje, a 8 % druge vrste uznemiravanja na radnom mjestu u proteklih 12 mjeseci. Nadalje, četvrtina žena tvrdi da su osobe na rukovodećim pozicijama u njihovim organizacijama neprimjereno postupale ili im uputile neprimjerene komentare.

Žene koje se smatraju pripadnicama nedovoljno zastupljene skupine više brine vlastita sigurnost na radnom mjestu ili na putu na posao ili poslovnom putovanju, posebice žene s vidljivim invaliditetom (66 %) i transrodne žene (64 %). Osim toga, veći su izgledi da će nedovoljno zastupljene skupine iskusiti neuključiva ponašanja. Na primjer, 40 % žena koje su pripadnice etničke manjine u svojoj matičnoj državi i 45 % žena s invaliditetom iskusile su mikroagresije na radnom mjestu, u odnosu na 30 % žena koje nisu pripadnice tih skupina. Više od polovice pripadnica LGBT+ skupine iskusile su mikroagresije, u usporedbi s manje od tri od 10 žena koje nisu pripadnice LGBT+ skupine.

Žene rade i kada ih boli

Više od jedne četvrtine žena ima zdravstvene probleme povezane s menstruacijom, menopauzom ili plodnosti. Jedno je zajedničko svim tim problemima: brojne žene rade i kada osjećaju bol ili nelagodu.

Na primjer, oko 40 % žena koje se nose s visokim razinama boli ili nelagode uzrokovane menopauzom rade i kada osjećaju simptome, što je skoro dva puta više žena nego 2023. Više je žena izjavilo da im nije ugodno razgovarati o svojim simptomima menopauze sa svojim nadređenim (14 %) u usporedbi s prošlom godinom (10 %), možda zato što je 16 % žena izjavilo da je navođenje menopauze kao razloga za uzimanje slobodnih dana imalo negativan učinak na njihovu karijeru, što je snažan porast u odnosu na 6 % u 2023.
Skoro jedna od šest (15 %) žena koje se suočavaju s problemima povezanim s menstruacijom, menopauzom ili plodnosti smatra da bi progovaranje o tom problemu utjecalo na tijek njihove karijere. Konkretno, jedna od deset žena smatra da bi ih to izložilo mogućnosti otkaza.

Trgovačka društva preispituju svoje politike o hibridnom načinu rada i povratku u ured, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života ključna je za zadržavanje žena
Ove je godine zabilježen znatan napredak u iskustvu žena s hibridnim načinom rada, čak i kada je riječ o osjećaju isključenosti te predvidljivosti i fleksibilnosti rasporeda rada. Međutim, otprilike tri od deset žena i dalje je izloženo isključivanju iz sastanaka te nedostatku predvidljivosti i fleksibilnosti u rasporedu rada.

Nemogućnost fleksibilnog rada – jedan od glavnih razloga promjene posla

Više od 40 % ispitanica navodi da je njihov poslodavac nedavno uveo obvezan povratak u ured. Četvrtina tih ispitanica na radnom mjestu mora biti puno radno vrijeme. Neke od njih navode da su prilagodile svoj način rada i privatne živote toj politici, a neke navode da je uvođenje te politike utjecalo na njihovo mentalno zdravlje i razinu produktivnosti: nešto više od jedne trećine ispitanica zatražilo je smanjenje broja radnih sati, 30 % njih se moralo preseliti, 26 % navodi da se zbog toga pogoršalo njihovo mentalno zdravlje, a 20 % da se njihova produktivnost smanjila.

Jasan je i učinak problema s fleksibilnim načinom rada: nemogućnost fleksibilnog rada jedan je od glavnih razloga zbog kojeg su žene mijenjale posao protekle godine (15 %), a jednak je broj ispitanica kao razlog tomu navelo nedostatak ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Unatoč tomu, manje od polovice žena smatra da imaju podršku svojeg poslodavca u ostvarenju ravnoteže između profesionalnih i privatnih obveza. Skoro sve ispitanice (95 %) smatraju da bi se zahtijevanje ili iskorištavanje mogućnosti za fleksibilan rad negativno odrazilo na njihove izglede za napredak, dok 93 % ispitanica ne očekuje da će se njihova količina posla prilagoditi fleksibilnom načinu rada.

Problem korporativne kulture

Predvodnici u rodnoj ravnopravnosti ostvaruju izvrsne rezultate – no potrebno ih je više
Poslovna kultura vjerojatno je glavna prepreka zadržavanju žena na radnom mjestu i njihovom profesionalnom napretku. Prema ovogodišnjem ispitivanju, jedna četvrtina žena ne želi napredovati na rukovodeću poziciju u organizaciji u kojoj radi, a kao glavni razlog tomu navode da im je odbojna korporativna kultura organizacije. Međutim, 92 % žena koje rade u organizacijama koje su predvodnici u rodnoj ravnopravnosti želi napredovati na rukovodeću poziciju. Te organizacije grade uključivu kulturu koja cijeni i poštuje ravnotežu između poslovnog i privatnog života te u kojima žene osjećaju podršku kad je riječ o poslovnom napretku. Žene koje rade u tim organizacijama odanije su svojim poslodavcima i produktivnije, osjećaju se sigurnije, ugodnije im je razgovarati o svojem mentalnom zdravlju na radnom mjestu te im je drago da imaju mogućnost fleksibilnog rada bez posljedica za njihovu karijeru.

„Opće je poznato da raznolikije organizacije imaju bolje rezultate, pa ipak većina organizacija obuhvaćena našom studijom ne ostvaruje vidljiv napredak u pogledu rodne ravnopravnosti”, izjavila je Petra Bulić, direktorica i voditeljica Odjela transfernih cijena i liderica SheXO inicijative u Hrvatskoj. „Kako bismo stvorili uključivu kulturu koja ženama omogućuje uspjeh na radnom mjestu, organizacije bi se trebale usredotočiti na otklanjanje čimbenika koji potiču stres, smanjenje stigme i stvaranje kulture u kojoj je ženama ugodno govoriti o problemima s mentalnim i fizičkim zdravljem, pomoći u ostvarenju ravnoteže između poslovnih i privatnih obveza te uvesti politike koje ženama omogućuju napredak u karijeri.“