AI4GOOD: Utjecaj umjetne inteligencije na društvo u budućnosti

Razvoj tehnologije dovesti će do smanjenja potreba za radnom snagom, ali će s druge strane umjetna inteligencija kreirati nova zanimanja

u 15:25 Zadnja izmjena: 27.03.2019 u 15:30
127
AI4GOOD

Više od 200 sudionika okupilo se na konferenciji AI4GOOD, koja se održala u ponedjeljak, 25.ožujka, u Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER-u, kako bi istaknuli potrebne korake za korisnu primjenu umjetne inteligencije za održiv rast društva i to kroz razvoj konkretnih projekata u Hrvatskoj.

Svi sudionici složili su se kako umjetna inteligencija (AI) pruža nove mogućnosti pristupu i rješavanju postojećih problema. No, jedino pravilno usmjerena može pozitivno utjecati na društvo u budućnosti. Kroz konkretne primjere te prezentaciju startupa koji koriste AI tehnologiju, posjetitelji na konferenciji su mogli vidjeti neke nove alate koje društvo ima na raspolaganju za istraživanje i rješavanje teških pitanja.

U uvodu je Ratko Mutavdžić iz Microsofta prikazao trendove razvoja s područja umjetne inteligencije, što možemo očekivati od nje u godinama koje dolaze te kako će utjecati na naše društvo, poslovanje i pojedinačne živote.

S obzirom na važna etička i društvena pitanja koja otvara AI, sudionici su kroz izlaganje Ace Momčilovića, stručnjaka za ljudske resurse, mogli čuti kako će promjene s kojima će se uskoro suočiti društvo utjecati na život ljudi, kako će ih ljudi prihvatiti i kako će se na njih adaptirati.

Etičke smjernice za umjetnu inteligenciju

Nakon prezentacije zajedno s Igorom Mikloušićem, evolucijskim psihologom, prodiskutirao je razne aspekte psihologije i umjetne inteligencije u okviru evolucijske psihologije. Igor Mikloušić posebno je istaknuo da kao društvo moramo smisliti novi način za simuliranje onog što je stvarno ljudska inteligencija kako bi mogli kreirati opću umjetnu inteligenciju, te kako je zato nužno da budući znanstvenici (psiholozi, doktori…) poznaju tehnologiju.

Regulatorni okvir umjetne inteligencije je upravo u nastajanju za područje Europske unije, istaknula je odvjetnica koja se bavi pravnim aspektom umjetne inteligencije, Marijana Šarolić Robić. Ona je prezentirala prijedloge mogućih rješenje i navela kako je potrebna suradnja cijela poslovne, akademske i stručne zajednice u utvrđivanju temeljnih vrijednosti i načela tzv. etičkih smjernica za umjetnu inteligenciju, a koja će oblikovati budućnost AI industrije.

Utjecaj AI na tržište rada

Na panel raspravi Jesmo li spremni za budućnost rada – Umjetna Inteligencija, robotizacija i zaposlenici budućnosti okupili su se predstavnici istaknutih gospodarskih institucija. Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP ICT udruge, je rekao da istraživanja Gartnera pokazuju da će AI pozitivno djelovati na zapošljavanje u budućnosti, no pitanje je da li mi u Hrvatskoj obrazujemo ljude koji će moći raditi na tim zanimanjima.

S ovom konstatacijom se složio i Nikola Dujmović, predsjednik Udruženja HGK IT, i napomenuo da vjeruje kako će razvoj tehnologije dovesti do smanjenja potreba za radnom snagom, ali da će s druge strane umjetna inteligencija kreirati nova zanimanja.

Marko Sever iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknuo je da onima koji su trenutno nezaposleni ili su stariji od 55 godina ili pak niskog obrazovanja – umjetna inteligencija nažalost neće pomoći u perspektivi zapošljavanja.

To je spomenula i Tanja Prekodravac iz Selectia koja je postavila dobro pitanje što s ljudima čiji posao je lako zamjenjiv i da kao društvo moramo što prije promišljati kako osigurati budućnost njihovog rada.

Što se tiče budućnosti edukacije i toga treba li već sada naglasak staviti na STEM zanimanja, Jan Šnajder, profesor s FER-a, naglasio je da na razvoju AI područja trebaju raditi kako inženjeri tako i stručnjaci iz područja humanističkih znanosti.

U drugom dijelu konferencije, izneseni su konkretni primjeri primjene umjetne inteligencije za rješavanje važnih društvenih problema te su se predstavili startupi koji razvijaju proizvode i usluge temeljene na AI-ju.

Primjena umjetne inteligencije u zdravstvu

Da umjetna inteligencija ne znači nužno i smanjenje potrebe za radnom snagom pokazao je Slaven Mišak iz tvrtke BonsAI. Kroz prezentaciju nekoliko „real-world“ primjera pokazao je na koje se sve načine umjetna inteligencija može koristiti za povećanje poslovne efikasnosti i to ne kroz smanjenje radne snage već upravo suprotno – kroz povećanje operativne efikasnosti zaposlenika.

Poseban naglasak je stavljen na područje zdravstva, a mogućnosti i prepreke za primjenu AI-ja u zdravstvu pokazala je Antonija Balenović, ravnateljica Doma zdravlja ZagrebCentar. Umjetna inteligencija može pomoći da se rješenja u potpunosti baziraju na činjenicama, što će izrazito unaprijediti liječenje – rekla je – a bez digitalnih tehnologija ne može se unaprijediti svjetski zdravstveni sustav.

Potencijal umjetne inteligencije je toliki da ga neki uspoređuju čak i s elektrifikacijom. Kako ne bi u Hrvatskoj kasnili s korištenjem ove tehnologije, Davor Runje, suosnivač ZASTI-ja, međunarodne tvrtke za AI, pokazao je koja područja umjetne inteligencije trebamo razvijati/poticati. Naglasak je stavio na nove poslovne mogućnosti koje otvara upotreba umjetne inteligencije, a koje imaju potencijal pozitivno utjecati na razvoj čovječanstva.

Projekti u Hrvatskoj

Nakon njega publika je mogla vidjeti neke poslovne modele temeljene na ovoj tehnologiji koji se razvijaju u Hrvatskoj. Slavko Radman predstavio je startup Silver Monitor, pametnu biometrijsku narukvica za starije, a Marino Šabijan Luana.ai – virtualnog asistenta za personaliziranu kardiovaskularnu prevenciju.

Uz njih, na panelu Što nam treba za razvoj AI-ja? sudjelovali su Ivan Čolak, iz tvrtke Luminum ICT te Slaven Mišak iz tvrtke BonsAI i Ivan Sladem iz međunarodne tvrtke Shimadzu Europa.

Konferencija koju je organizirala AI2FUTURE zajednica u suradnji s Microsoftom te partnerima Zagrebačkim inovacijskim centrom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom i Eventom01 još jednom je pokazala da je razvoj AI industrije nezaustavljiv, a njezin utjecaj na svakodnevni život neizbježan.