Pametni gradovi: Kako to rade Beč, Helsinki i Belfast

Digitalni lideri u Beču, Helsinkiju i Belfastu rade na razvoju inovativnih ideja i rješenja kojima će svojim građanima život učiniti jednostavnijim i lakšim

u 16:45 Zadnja izmjena: 24.07.2019 u 15:13
160
pametni gradovi
Projekt Pametni Belfast pokriva krug od 20 kilometara koji uključuje gradsko središte, luku, četvrt Titanic i bolnicu Royal Victoria.

Lokalne vlasti nastoje građanima pružiti što širi spektar kvalitetnih usluga. To često otežava primjenu inovacija. No, nova generacija gradskih dužnosnika preuzima ideje i metode rada inovatora iz privatnog sektora te primjere dobre prakse drugih gradova kako bi svojim građanima omogućila što kvalitetniji život. Computer Weekly donosi priču kako to rade pametni gradovi Beč, Helsinki i Belfast.

Beč: Poseban tim za razvoj inovacija

Jedna od novih metoda je osnivanje malih, agilnih timova koji rade na razvoju inovacija. Tako je Grad Beč početkom 2016. osnovao tvrtku Pace, internu organizaciju za digitalne inovacije čiji je zadatak bio razviti gradsku mobilnu aplikaciju na temelju ideje 150 građana Beča. Zamjenik predsjednika gradskog vijeća obećao je da će aplikacija biti završena do listopada, a zadatak je povjeren timu developera iz gradskog IT odjela.

Rana verzija aplikacije Sag’s Wien bila je spremna u rujnu 2016. godine, a beta testiranje je provedeno u listopadu. Završena je u roku zahvaljujući dobroj suradnji razvojnog tima s višim menedžmentom, koji je brzo reagirao i donosio odluke komunicirajući elektroničkom poštom i telefonom umjesto na beskonačnim sastancima. Aplikacija je službeno pokrenuta u veljači 2017., a do početka lipnja ove godine preuzeta je 43.850 puta.

Pace sada ima 11 zaposlenika i ostao je izdvojena jedinica u okviru gradskog ekosustava. Iskustva i pristup Pacea nastoje se postupno prenijeti na cijeli IT odjel.

U međuvremenu, Pace razvija gradski portal Mein Wien koji obuhvaća i digitalnog asistenta koji je na raspolaganju građanima. Beta verzija pokrenuta je u studenom 2018. godine. Rješenje će biti implementirano u sadašnju gradsku internetsku stranicu.

Osim prikupljanja i objavljivanja informacija o lokalnim umjetničkim i drugim događanjima na području grada, portal će omogućiti pristup uslugama gradskog vijeća. Na jednoj prezentacijskoj razini bit će tako objedinjeno sve ono što je od javnog interesa za građane.

Javna uprava uglavnom nije predvodnik kada je riječ o inovacijama. Građani to od nje ni ne očekuju. Ali očekuju da im javna uprava ponudi korisničko iskustvo na koje su navikli u privatnoj digitalnoj sferi, poručuju iz bečkog poglavarstva.

Helsinki: Suradnja s drugim gradovima i tvrtkama

Glavni grad Finske Helsinki u svom digitalnom razvoju usredotočen je na suradnju s drugim gradovima i tvrtkama. U veljači ove godine glavni gradski digitalni menadžer Mikko Rusama potpisao je „digitalnu deklaraciju” sa svojim londonskim kolegom Theom Blackwellom. Dva grada surađivat će u razvoju inovacija te razmjenjivati ideje i ljude kako bi potaknuli digitalni razvoj.

Blackwell i Rusama nedavno su objavili zajednički članak o etici gradova u primjeni umjetne inteligencije prilikom pružanja usluga, Tekst je nastao nakon konferencije o primjeni podataka i umjetne inteligencije koja je u travnju održana u Helsinkiju. Uz predstavnike Londona i Helsinkija na konferenciju su sudjelovali predstavnici Amsterdama, Utrechta, Tallinna i niza finskih gradova.

Helsinki također surađuje s New Yorkom na projektima kibernetičke sigurnosti te s lokalnim tvrtkama. Rusama predsjeda Forumom Virium Helsinki, koji radi na razvoju pametnih gradskih zona kroz suradnju javnog i privatnog sektora. Grad s privatnim tvrtkama sudjeluje i u testnim projektima utemeljenima na tehnologiji interneta stvari.

Stara bolnica iz 19. stoljeća, građana za liječenje oboljelih od kolere, preuređena je u uredski prostor u kojem se smjestilo stotinjak tehnoloških startupa.

Uloga javne vlasti u razvoju ekosustava

“Moramo razumjeti našu ulogu u ekosustavu”, kaže Rusama. „Grad je platforma. Ako pametno iskoristimo svoju imovinu i otvorimo je ekosustavu, zaista možemo doprinijeti njegovu napretku.”

To se može postići otvaranjem pristupa podacima, dodaje, a Helsinki razmatra kako može koristiti osobne podatke građana da bi im pružio bolje usluge. Rusama kaže kako će ta aktivnost morati ići znatno dalje od poštivanja zakona o zaštiti podataka. “Nužno je pokazati transparentnost i stvoriti povjerenje. To je bio razlog za održavanje konferencije o podacima i etici”, pojašnjava.

Uspije li se povjerenje izgraditi, Rusama vjeruje da bi gradovi mogli pružiti mnogo prikladnije usluge. Mogli bi građanima predlagati rješenja umjesto da čekaju da ih građani odaberu. Na primjer, finski roditelji i skrbnici obično šalju svoju djecu u najbližu školu koja govori njihov jezik (neki Finci govore švedski jezik), tako da grad može to ponuditi automatski. Naravno, uz mogućnost drugačijeg odabira.
Rusama također radi na proaktivnoj provedbi zdravstvene skrbi, kao što je pružanje personalizirane podrške osobama čiji podaci upozoravaju na mogućnost razvoja dijabetesa.

Rusama se složio da neke tvrtke već neko vrijeme generiraju personalizirane preporuke, ali tvrdi da bi gradovi mogli raditi stvari koje takve tvrtke ne mogu. “Nemamo novca za razvoj umjetne inteligencije kao što ga imaju Amazon, Google ili kineske tvrtke imaju, ali možemo biti inovativni u načinu na koji pružamo usluge.”

Ako se to čini ispravno, javni sektor također može iskoristiti svoj pristup osobnim podacima. “Inovacije mogu biti i na zakonodavnoj strani, u načinu kako tumačimo zakone. To je ono što bi Helsinki mogao iskoristiti”, zaključuje Rusama.

Pametni Belfast

Belfast razvija pametne četvrti poput Helsinkija, a osnovao je prije dvije godine i poseban tim za inovacije kao što je učinio Beč. Projekt Pametni Belfast pokriva krug od 20 kilometara koji uključuje gradsko središte, luku, četvrt Titanic i bolnicu Royal Victoria. Na tehnološkoj razini projekt potiče primjenu alternativne energije, električnih vozila te općenito primjenu tehnologija koja olakšava življenje.

“Riječ je o svojevrsnom otvorenom laboratoriju za poslovnu i sveučilišnu zajednicu”, tumači Deborah Colville, gradska pročelnica za inovacije.

Umjesto razvoja vlastitih tehnologija, gradski tim surađuje s drugim organizacijama, uključujući male tvrtke, putem Small Business Research Initiative, inicijative za istraživanje malog poduzetništva. Riječ je o vladinoj shemi koja organizacijama javnog sektora osigurava sredstva za testiranje ideja i razvoj prototipa.

Gradsko vijeće Belfasta surađuje s lokalnim tvrtkama na rješavanju niza problema, kao što je testiranje primjene mobilnih uređaja za procjenu broja posjetitelja u botaničkim parkovima, na sportskim terenima i na gradskom groblju.

Colville ističe važnu ulogu posebnog tima u projektu, s obzirom na to da gradskom vijeću nije zadatak upravljati projektima na dnevnoj bazi.

Uvođenje gradske digitalne valute

Jedan od gradskih projekata je uvođenje gradske digitalne valute pod nazivom Belfast Coin kako bi se ojačalo lokalno gospodarstvo.
Prošlog kolovoza požar u zgradi banke u Belfastu zatvorio je gradsku trgovinu Primark što je znatno smanjilo broj kupaca u centru grada. Gradska pročelnica za obnovu Grainia Long kaže kako je to bio okidač da shvate kako moraju pronaći nove modele kojima bi potaknuli razvoj, izgradnju, održavanje i potrošnju u centru Belfasta.

Grad je za provedbu projekta izabrao izraelsko-britanski startup kroz inicijativu “100 Resilient Cities”, mreže koju financira Rockefeller Foundation. Tvrtka Colu implementirala je usluge u drugim gradovima, među kojima su Liverpool i Tel Aviv.

“Želimo ekosustav koji će nam omogućiti aktivno sudjelovanje”, kaže Long. “Važno je da stanovnici ne osjećaju da im je to nametnuto.”

Grainia Long slaže se da je suradnja s drugim gradovima ključna za razvoj inovacija. „Belfast je vrlo otvoren za učenje od drugih”, dodaje, misleći na povezanost s irskim gradovima Dublinom i Limerickom u Republici Irskoj, kao i gradovima diljem Europe. “Bili bismo ludi da to ne činimo”, zaključuje.