Rijeka digitalno najspremniji grad u Hrvatskoj

Ukupni pobjednik prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova i ove je godine Rijeka. U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula, dok je u skupini manjih gradova predvodnik Dubrovnik

45
digitalna spremnost

Konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom objavila Analizu digitalne spremnosti hrvatskih gradova. Glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.

Uslijed krize uzorkovane epidemijom Covida-19 način života i poslovanja drastično se promijenio i u privatnom i u javnom sektoru. Sve je veće oslanjanje na digitalne tehnologije, raste trend “rada od kuće”, kao i online modela obavljanja različitih usluga i procesa. S druge strane, Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije pokazuje da se Hrvatska i dalje nalazi na 20. mjestu, što znači da su, u usporedbi s prosjekom Europske unije, rezultati i dalje razmjerno niski i da postoji velik prostor za napredak i razvoj digitalnog gospodarstva i društva.

Apsolonova studija daje uvid u digitalnu spremnost jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazuje na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka.

Jača online komunikacija s građanima

Ukupni pobjednik prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa – dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana – i ove je godine Rijeka. U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula, dok je u skupini manjih gradova predvodnik Dubrovnik, koji je ujedno zauzeo i treće mjesto među svim gradovima.

“Gradovi se sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja, omogućavajući obavljanje javnih usluga iz udobnosti vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima. Iako se spomenuti procesi odvijaju sporo i tek su u začetku, u doba COVID-19 krize zabilježeni su značajniji napreci te je tako 2020. godina pokazala rastući trend razvoja digitalnih kanala i oblika komunikacije gradskih uprava. Hrvatskim gradovima upravo sada predstoji dinamično razdoblje u kojem će, uz povećanu financijsku podršku fondova EU, moći planirati i provoditi razvojne koncepte koji će značajno unaprijediti kvalitetu života u urbanim područjima”, poručila je Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave Apsolona.

Dostupnost i kvaliteta e-Usluga

Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik. U odnosu na 2020., kod većine gradova vidljiva je pozitivna promjena u povećanju broja administrativnih postupaka u kojima se obrasci mogu preuzeti na računalo, u manjoj su mjeri uvedene nove e-Usluge, dok je pri istraživanju načina autentifikacije i identifikacije te sustava koji se za to primjenjuju također zabilježen pozitivan pomak. Tu se posebno ističu gradovi Bjelovar i Dubrovnik, koji su omogućili autentifikaciju i identifikaciju putem sustava NIAS za obavljanje e-usluga.

U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija koje gradovi nude svojim stanovnicima te prisutnost i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja (City Card), kao vodeći gradovi su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik. Također, sve veći broj gradova uvodi nove kvalitetnije servisne informacije koje se redovito ažuriraju ili su dostupne u stvarnom vremenu. Broj gradova sa City Cardom stagnira, premda se u onima koji imaju City Card učestalo ažuriraju pogodnosti za građane i posjetitelje.

Interakcija s građanima

Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka. Uz Rijeku i Zagreb, najveći rast po indeksu Dostupnost gradskih podataka ostvarili su gradovi Split, Pula, Šibenik, Bjelovar i Dubrovnik, dok ostali gradovi najčešće bilježe blaži rast ili stagnaciju u odnosu na prošlu godinu.

Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu. Najbolje rezultate ostvarili su gradovi Dubrovnik i Rijeka, dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod. Primijećen je i pozitivan trend rasta broja gradova koji građanima pružaju uvid u sve gradske račune putem mrežnih stranica, kao i broja gradova koji prakticiraju participativno planiranje proračuna.

Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu. Većina gradova postila je pozitivne pomake, pogotovo u indikatorima brzine odgovaranja na upite građana te zastupljenosti na društvenim mrežama.

Kompozitni indeks pokazao je da gradovi rade na razvoju novih rješenja pa su kod svih vidljivi pomaci u odnosu na prošlu godinu. Od 20 gradova 12 ih je povećalo digitalnu spremnost za više od 10 posto, dok je najveći napredak zabilježen kod Splita, Dubrovnika i Rijeke.