Konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom objavila Analizu digitalne spremnosti hrvatskih gradova. Glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.
Uslijed krize uzorkovane epidemijom Covida-19 način života i poslovanja drastično se promijenio i u privatnom i u javnom sektoru. Sve je veće oslanjanje na digitalne tehnologije, raste trend “rada od kuće”, kao i online modela obavljanja različitih usluga i procesa. S druge strane, Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije pokazuje da se Hrvatska i dalje nalazi na 20. mjestu, što znači da su, u usporedbi s prosjekom Europske unije, rezultati i dalje razmjerno niski i da postoji velik prostor za napredak i razvoj digitalnog gospodarstva i društva.
Apsolonova studija daje uvid u digitalnu spremnost jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazuje na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka.
Jača online komunikacija s građanima
Ukupni pobjednik prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa – dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana – i ove je godine Rijeka. U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula, dok je u skupini manjih gradova predvodnik Dubrovnik, koji je ujedno zauzeo i treće mjesto među svim gradovima.
“Gradovi se sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja, omogućavajući obavljanje javnih usluga iz udobnosti vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima. Iako se spomenuti procesi odvijaju sporo i tek su u začetku, u doba COVID-19 krize zabilježeni su značajniji napreci te je tako 2020. godina pokazala rastući trend razvoja digitalnih kanala i oblika komunikacije gradskih uprava. Hrvatskim gradovima upravo sada predstoji dinamično razdoblje u kojem će, uz povećanu financijsku podršku fondova EU, moći planirati i provoditi razvojne koncepte koji će značajno unaprijediti kvalitetu života u urbanim područjima”, poručila je Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave Apsolona.
Dostupnost i kvaliteta e-Usluga
Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik. U odnosu na 2020., kod većine gradova vidljiva je pozitivna promjena u povećanju broja administrativnih postupaka u kojima se obrasci mogu preuzeti na računalo, u manjoj su mjeri uvedene nove e-Usluge, dok je pri istraživanju načina autentifikacije i identifikacije te sustava koji se za to primjenjuju također zabilježen pozitivan pomak. Tu se posebno ističu gradovi Bjelovar i Dubrovnik, koji su omogućili autentifikaciju i identifikaciju putem sustava NIAS za obavljanje e-usluga.
U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija koje gradovi nude svojim stanovnicima te prisutnost i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja (City Card), kao vodeći gradovi su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik. Također, sve veći broj gradova uvodi nove kvalitetnije servisne informacije koje se redovito ažuriraju ili su dostupne u stvarnom vremenu. Broj gradova sa City Cardom stagnira, premda se u onima koji imaju City Card učestalo ažuriraju pogodnosti za građane i posjetitelje.
Interakcija s građanima
Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka. Uz Rijeku i Zagreb, najveći rast po indeksu Dostupnost gradskih podataka ostvarili su gradovi Split, Pula, Šibenik, Bjelovar i Dubrovnik, dok ostali gradovi najčešće bilježe blaži rast ili stagnaciju u odnosu na prošlu godinu.
Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu. Najbolje rezultate ostvarili su gradovi Dubrovnik i Rijeka, dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod. Primijećen je i pozitivan trend rasta broja gradova koji građanima pružaju uvid u sve gradske račune putem mrežnih stranica, kao i broja gradova koji prakticiraju participativno planiranje proračuna.
Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu. Većina gradova postila je pozitivne pomake, pogotovo u indikatorima brzine odgovaranja na upite građana te zastupljenosti na društvenim mrežama.
Kompozitni indeks pokazao je da gradovi rade na razvoju novih rješenja pa su kod svih vidljivi pomaci u odnosu na prošlu godinu. Od 20 gradova 12 ih je povećalo digitalnu spremnost za više od 10 posto, dok je najveći napredak zabilježen kod Splita, Dubrovnika i Rijeke.
