Pametna hrana: Kako nam tehnologija pomaže da jedemo zdravije

Smart Foodom ili pametnom hranom smatra se hrana koja je dobra za nas (hranjiva je i zdrava), za planet (ekološki je održiva) i ona koja je dobra za poljoprivrednike koji uzgajaju usjeve (otporna i održiva)

55

Kvaliteta hrane izvire iz polja. Kasnije se ona teško može nadograditi prirodnim supstancama, a nekvalitetnu sirovinu teško je pretvoriti u kvalitetan proizvod. Zadatak svih u poljoprivredi i prehrambenoj industriji je da osiguraju kvalitetnu sirovinu s polja i da ona ostane takva tijekom cijelog procesa prerade odnosno proizvodnje – sve do našeg stola, jedna je od poruka s panel rasprave o tome kako od pametnim tvornica stići do kvalitetnijih proizvoda i čišćeg okoliša koju je organizirala IT tvrtka Combis.

Sve više ljudi danas želi znati što jede i odakle je hrana koju jedu te pazi što i gdje kupuje. Taj trend još je izraženiji od početka pandemije koronavirusa u kojem su se potrošači u znatnoj mjeri okrenuli ka malim, lokalnim proizvođačima.

Smart Foodom ili pametnom hranom smatra se hrana koja je dobra za nas (hranjiva je i zdrava), za planet (ekološki je održiva) i ona koja je dobra za poljoprivrednike koji uzgajaju usjeve (otporna i održiva).

Procjenjuje se da će na globalnoj razini tržište pametne hrane do 2028. premašiti 940 milijardi američkih dolara uz prosječnu godišnju stopu rasta veću od 10 posto. U 2020. vrijednost tržišta procijenjena je na 440,58 milijardi dolara, navodi se u analizi konzultantsko-istraživačke tvrtke Emergen Research. Rast tržišta potaknut je prvenstvo istraživanjima i razvoj rješenja za poljoprivredu i prehrambenu industriju utemeljenih na novim tehnologijama – internetu stvari za prikupljanje podataka, mobilnim tehnologijama koje omogućuju prikupljanje podataka u realnom vremenu, analizi podataka, automatizaciji proizvodnje… Drugi ključan razlog rasta tržišta pametne hrane su pojačana ulaganja prehrambenih kompanija u nove tehnike očuvanja kvalitete hrane.

Ostali razlozi koji potiču razvoj industrije pametne hrane su potrebe za rješavanjem  globalnih problema kao što su loša prehrana te zabrinutost za okoliš i siromaštvo.

IT susreće prehrambenu industriju

Pametna hrana bila je tema drugog izdanja online panela DiscussIT u organizaciji IT tvrtke Combis. O utjecaju tehnologije na poljoprivredu, prehrambenu industriju i kvalitetu sirovina govorili su konzultantica za pametnu poljoprivredu Ivana Rendulić Jelušić, stariji izvršni direktor za transformaciju i ICT u Atlantic Grupi Mladen Pejković, član Uprave Kraša zadužen za financije Damir Bulić i direktor Combisa Goran Car.

Na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda najviše utječu dva tipa tehnologija – prikupljanje i analiza podataka te automatizacija.

Podaci služe u preciznoj poljoprivredi koja govori što, gdje, kako i koliko nešto treba tretirati kako bi s održala odnosno poboljšala kvalitete sirovine ili poljoprivrednog proizvoda. Podaci koji se pomoću senzora prikupljaju iz okoliša i same proizvodnje – s traktora, iz tla, s dronova, meteoroloških postaja – služe za formuliranje prediktivnih modela za donošenje odluka u samoj proizvodnji.

Automatizacija pak na temelju prikupljenih podataka omogućuje precizno tretiranje i preciznu poljoprivrednu proizvodnju. Također, automatizacija doprinosi kvalitetnijoj i  pravovremenoj isporuci.

Ivana Rendulić Jelušić

“Tehnologija je danas svuda oko nas, ali u proizvodnji hrane ona ne može potpuno preuzeti kontrolu nad procesom, osobito u poljoprivredi, jer je to proizvodnja pod vedrim nebom i nemoguće je programirati bilo kakav stroj da prepoznaje sve moguće faktore koji mogu utjecati na proizvodnju. U poljoprivredi je tehnologija potpora odlučivanju: zahvaljujući njoj mogu se donositi kvalitetnije i brže odluke kako bi se proizvodnja preciznije usmjerila u ono što nam je potrebno”, tumači Ivana Rendulić Jelušić te naglašava kako je na kraju čovjek taj koji donosi odluke kako bi hrana bila što kvalitetnija.

Tehnološki razvoj je temelj konkurentnosti

Ravnomjeran tehnološki razvoj uvijek je bio temelj konkurentnosti kompanija i nacionalnog gospodarstva, istaknuo je Mladen Pejković iz Atlantic Grupe. Ono što se sada događa je ubrzano istovremeno sazrijevanje nekoliko tehnologija, tako da treba pomiriti proces tehnološke, digitalne transformacije i proces ravnomjernog tehnološkog razvoja kompanije u nekoj specifičnoj branši.

Mladen Pejković, Atlantic Grupa

“Uz strukturirano bavljenje digitalnom transformacijom u svim segmentima kompanije, u proizvodnim kompanijama moramo ravnomjerno razvijati tehnologiju koja je specifična za određeni tip proizvodnje, Konkretno, u industriji prerade hrane imamo niz dodatnih specifičnih zahvata koji mogu pomoći ne samo atraktivnijem plasmanu naših proizvoda na police, nego ekološkoj komponenti, proizvodnji u skladu sa svim relevantnim certifikatima za prehrambenu industriju, što nam uz ispravnost proizvoda dodatno otvara potencijale za globalnu utakmicu. Taj balans između bavljenja digitalnom transformacijom te snažnog razvoja proizvodnih i distribucijskih kapaciteta nam je izazov”, objasnio je Pejković, koji ovo vidi kao priliku da se ponovo otvori pitanje o tome koje je ministarstvo zaduženo za tehnološki razvoj.

“Nekad je to bilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Smatramo da je tema tehnološkog razvoja tema koja mora biti tretirana na najvišoj razini. Uz osobno odgovornost i odgovornost određenih institucija tema fokusiranog korištenja europskih fondova mora biti proširena na analizu strateške dimenzije određenih investicija financiranih tim sredstvima.”

Strojevi koji su se ranije koristiti u konditorskoj industriji nisu bili tako automatizirani i kvaliteta proizvoda je ovisila o umješnosti tehnologa koji su radili na proizvodnim linijama, tumači član Uprave Kraša Damir Bulić.

“Kod konditora se traže linije koje su fleksibilne, produktivnije i koje mogu izbacivati nove proizvode s manjom šaržom i s dodanom vrijednošću. Digitalizacija u konditorskoj industriji svakako će biti preduvjet konkurentnosti”, složio se Bulić. Istaknuo je i pojavu novih okusa i novih sastojaka koji do sada nisu bili uobičajeni. “Ta nova reformulacija samih proizvoda donosi veću nutritivnu vrijednost.”

Podaci su dostupni…

Goran Car, Combis

“Današnja industrija ima mogućnost prikupljanja velike količine podataka koji ranije nisu bili dostupni, te analize i odlučivanja na temelju tih podataka. Zahvaljujući sigurnim i brzim mrežama podaci se danas mogu prikupiti na bilo kojem mjestu, prenijeti u bilo kojem obliku. No, odluku donose stručnjaci koji rade u proizvodnji. Mi možemo pomoći s infrastrukturom, u prikupljanju tih podataka, da te podatke pohranimo, da ih analiziramo. Zaključak, naravno, ne možemo izvesti, ali možemo omogućiti brže i kvalitetnije donošenje odluka”, objasnio je poziciju tehnološke kompanije Goran Car, glavni direktor Combisa.

Ivana Rendulić Jelušić provela je nedavno istraživanje o spremnosti malih poljoprivrednika za primjenu novih tehnologija i rješenja. Njen zaključak je da situacija nije sjajna, no vjeruje da je u većim kompanijama situacija bolja, iako ne puno bolja.

“Informatička pismenost postoji. Oni su spremni za promjene u načinu proizvodnje, ali dostupnost novih tehnologija koje bi bile prilagođene njihovoj proizvodnji, kako bi bili sigurni da je to dobro za njih, je nedostatna i upitna. Sva istraživanja u svijetu idu u istom smjeru kojim se pokušava za određenu proizvodnju postaviti set mjera, tehnologija i alata koji bi donosili stvarne učinke u smislu produktivnosti, povećanja prinosa i prihoda, smanjenja troškova i svega onoga što bi jednom poljoprivredniku pomoglo da unaprijedi svoju proizvodnju.”

…ali jesu li dostupni za potrebe poljoprivrednika

“Podaci su ključni”, naglasila je također. “Podaci su danas dostupni, ali nisu dostupni poljoprivrednicima za njihove potrebe. Potrebno je osmisliti infrastrukturu, pa i na razini nacionalnih telekom operatora, koji bi svojim znanjem i podacima mogli uskočiti u sve sektore pa tako i poljoprivredu. Danas su popularni farm manager softveri kod kojih se očekuje da poljoprivrednik sam unosi podatke što je radio, koliko je tretirao, kada je nešto radio… Jedan mali poljoprivrednik, čak ni onaj veći, nema kapacitete za to. On mora biti i traktorist, i menadžer, i prodavač, brinuti o marketingu… Ti sustavi mogu pomoći, ali trebalo bi ih prilagoditi”, smatra Ivana Rendulić Jelušić. “Proces transformacije ne smije pasti samo na leđa poljoprivrednika koji to realno ne mogu iznijeti. Potrebna nam je šira mreža svih aktera koji mogu doprinijeti tom procesu.”

Mladen Pejković istaknuo je mogućnost obrade podataka iz oblaka čime se omogućava praćenje istih pokazatelja o izvršenju svakog procesa za svaku proizvodnju. Uz napredne metode analize podataka istaknuo je i robotizaciju koja je prisutna od devedesetih godina, ali sada osim u proizvodnji sve više i u logističkim centrima.

“S hrvatskim startupom Gideon Brothers imamo rješenje u našem distributivnom centru u Velikoj Gorici koje osigurava kohabitaciju paletnih robota koji se ne kreću po tračnicama ili po crti na podu, već, uz pomoć senzora i paletnog upravljanja, u istom prostoru s ljudima, osiguravajući optimalni poslovni proces”, rekao je Pejković.

Sljedivost namirnica

Sljedivost namirnica je izuzetno bitna za konačnog potrošača i za prehrambenu industriju koja želi u procesu imati kontroliranu namirnicu.

“Možemo to zamisliti kao pametno polje u kojem se sve nadzire: senzorima se prikupljaju podaci, tretira se onoliko koliko je potrebno, gdje i kada je potrebno… U takvom polukontroliranom sustavu – jer uvijek je pod otvorenim nebom – namirnicu je lakše certificirati nego ako samo kažete da ste nešto napravili. Tehnologiju je teško prevariti”, tumači Rendulić Jelušić.

Ulaz takvog proizvoda u prehrambenu industriju i preradu daje industriji dodatnu sigurnost i možda smanjuje troškove prehrambenim kompanijama s obzirom na već potvrđenu kvalitetu kroz primarnu proizvodnju.

Damir Bulić, Kraš

Damir Bulić rekao je kako Kraš sve sirovine koje je moguće nabavlja na hrvatskom tržištu. Uz provjerenu kvalitetu, tako pomaže hrvatskom gospodarstvu i hrvatskoj poljoprivredi.

“Kraš je kompanija s tradicijom dugom 110 godina. U tom razdoblju proširili smo bazu potrošača. Potrošači vjeruju brendu Kraš, znaju da će dobiti nešto kvalitetno i dobro. S našim istraživanjem i razvojem te marketingom stvaramo kvalitetan proizvod koji je dobro prihvaćen, ne samo na našem tržištu već i šire”, poručio je Bulić.

“Ideja je ne samo da imamo brend, ne samo da imamo tehnologiju, nego da imamo i ljude koji to mogu isporučiti, koji to mogu isporučiti i koji mogu prepoznati gdje to treba primijeniti. Naša zadaća je da osiguramo ta znanja i kompetencije te da, ako prepoznamo  gdje je to potrebno ili ako nas netko pozove da pomognemo, imamo timove koji to mogu učiniti”, poručio je Goran Car, glavni direktor Combisa.

“Već niz godina radimo na platformi ComEnergy, rješenju koje prati potrošnju svih energenata- pare, vode, električne energije… Ono omogućava analizu potrošnje po proizvodnoj liniji, šarži, jediničnom proizvodu. Time olakšavamo upravljanjem energetskom sustavom kroz proizvodnju. Ti procesi također detektiraju greške u proizvodnji. Ako vam naglo poraste potrošnja energije, to je često prvi signal kvara na proizvodnoj liniji.”

Pametne tvornice i digitalna transformacija doprinose podizanju kvalitete proizvoda, smanjenju nepovoljnog utjecaja na okoliš, ali i pozitivnim rezultatima prehrambenih kompanija, zaključna je poruka s panela.

>>Zagrebački startup gradi digitalni sustav protugradne zaštite

>>Kako do zdravije hrane: Pametna mikro kapsula za veliku i zdravu biljku

>>Hrvatski startup VeeMee vam otkriva što jedete

>>Što bismo trebali jesti svakog dana za bolje pamćenje i koncentraciju