Gogreenozonator ekološki je prihvatljiva zamjena za pesticide u proizvodnji i skladištenju hrane. Razvija ju tvrtka Greener, ranije poznata kao startup tim GGO3. Riječ je o troje znanstvenika s Agronomskog fakulteta koji razvijaju tehnologije precizne i pravovremene primjene ozona otopljenog u vodi ili kao biofumiganta za zaštitu bilja od štetnih organizama u plastenicima i skladišnim sustavima.
Europska unija usvojila je novu Zelenu strategiju koja, između ostaloga, teži smanjenju utroška pesticida i mineralnih gnojiva te povećanju ekološke poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska se tako obvezala smanjiti utrošak pesticida do 2030. za 50 posto.
“To su dosta rigorozna pravila. Ona se, naravno, neće primijeniti preko noći. Imamo prijelazna razdoblja koja nisu ista za sve države. Međutim, već sada se u poljoprivrednom sektoru osjeća utjecaj te strategije i općenito ekološkog pristupa koji se sve više osjeća i kod nas. Ljudi sve više žele jesti organski proizvedenu hranu, sa što manje onečišćenja. Način razmišljanja se malo popravio, ljudi postaju sve više osviješteni po pitanju okoliša te biljne i životinjske bioraznolikosti. Ako govorimo o pesticidima i drugim sredstvima koja su dozvoljena za primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji hrane, njihov je broj drastično pao. Samo u 2020. i 2021 devetnaest sredstava izgubilo je dozvolu i to naše poljoprivredne proizvođače, i općenito proizvođače s područja EU, stavlja u nezavidan položaj u odnosnu na hranu koja se uvozi s tržišta na kojima nema tako strogih regulativa”, tumači Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr., mlada znanstvenica i asistentica s Agronomskog fakulteta. “Time je otežana i proizvodnja jer ljudi ne mogu proizvesti dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane koja bi bila tržišno kompetentna.”
Uz Helenu u timu su izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu dr.sc. Daria Lemić i kolega student Pave Ninčević koji će uskoro diplomirati.
“Mi smo se još 2019. na Agronomskom fakultetu počeli baviti istraživanjem primjene ozona na skladišne štetnike. To su bili pokusi u laboratoriju iz kojih su proizašli lijepi rezultati, radovi, studentski diplomski radovi… Tu smo vidjeli da bi ozon mogao biti dobro rješenje i tako se rodila ideja. Razmišljali smo da li bismo taj ozon mogli primjenjivati kao zamjenu ili dodatak nekom od pesticidnih tretmana. Počeli smo s pokusima u našim plastenicima na Fakultetu i dobili smo odlične rezultate. Utjecaj na suzbijanje ušiju nam je bio oko 60-70 posto, a kod nekih patogenih gljiva smo uspješnost je bila do 90 posto”, tumači Helena.
Ideja je primijeniti tehnologiju ozona, koji može biti otopljen u vodi ili kao biofumigant, u obliku plina, za zaštitu bilja od štetnih organizama u plastenicima i skladišnim sustavima.
“Riječ je o prilagođenom hardveru, ozonatoru koji je dostupan na tržištu za neke druge svrhe u različitim varijantama. Mi na faksu imamo dvije ili tri vrste ozonatora koje smo malo preinačili za svoje potrebe. Kroz ZICER-ov akceleracijski program želimo napraviti prototip za primjenu u plastenicima, jer se postojeći uređaji ne mogu koristiti za takvu namjenu. Radimo na prototipu koji ima niz raznih senzora i ULV uređaj (zamagljivač)”, razlaže Helena te dodaje kako su, naravno, bitno različite tehnologije ako se ozon primjenjuje kao plin ili kao otopina. “Znamo što treba napraviti da pokrijemo prosječan plastenik od 500 četvornih metara.”
Rade također na razvoju softvera koji bi služio za preciznu i pravovremenu primjenu: “Softveru ćemo se više posvetiti nakon što završimo ovaj prvi dio. Senzori bi pratili različite parametre tijekom proizvodnje: vlagu, temperaturu osvjetljenje… Osim toga, postoje različite metode praćenja štetnika. Sve to bismo objedinili u aplikaciju koja bi prikupljala podatke i pomagala pri donošenju odluke za primjenu pojedinog tretmana”.
“Još smo u začecima, no pomakli smo se iz inicijalne točke kada smo bili samo razvojni tim. Registrirali smo tvrtku i sada nastupamo pod novim nazivom Greener d.o.o. za istraživanje i razvoj zelenih tehnologija (ranije je projekt predstvljan pod imenom GoGreenOzonator. op. red.). Ja sam direktorica tvrtke i, uz kolegicu Dariju, suosnivačica. Dobili smo kroz Zagreb Connect sredstva od ZICER-a i Grada Zagreba, i sada kod njih otvaramo ured. Pokrenuli smo se s te poduzetničke strane. Pripremamo i neke projekte. Idući tjedan idemo na teren odražavati pokuse koje smo predvidjeli u sklopu našeg inkubacijskog razdoblja u ZICER-u. Kroz desetak dana očekujem da ćemo imati nove rezultate. Radit ćemo pokuse u Neretvanskoj dolini na različitim kulturama među kojima su limun, kumkvat, limeta,naranče.. Mandarine smo odradili, imali smo odlične rezultate: učinkovitost ozona primijenjenog kao plin i kao otopina na zelenu plijesan je bila do 97 posto”, priča Helena.
Kroz posao na fakultetu stalno su u doticaju s proizvođačima i s tvrtkama iz kemijske industrije i onima koje se bave biološkim metodama. “Imamo veliki spektar ljudi koji nam pomažu i koji nas podržavaju Podržavaju nas i mnoge kolege u startup svijetu, osobito oni s kojima je moguća suradnja poput Makabija i Agrivija, iako za sada nemamo konkretnih dogovora. Hrvatska je mala zemlja, poljoprivredni sektor nije velik, a mi s Fakulteta znamo većinu ljudi kroz različite projekte i programe škole u polju koje provodimo kroz redovne aktivnosti”.
Zato Helena vjeruje da Greener neće biti nikakvih problema što se tiče provedbe pokusa i implementacije rješenja. Što se tiče konkretnog interesa za implementaciju, kaže kako su bili u Ludbregu gdje su je interes za primjenu u svojim proizvodnim sustavima iskazala tvrtka koja proizvodi za jednu veliku hrvatsku prehrambenu kompaniju.
Osim pobjede na Zagreb Connectu, iza Greenera je uspješno završen inkubator SPOCK i BAIF program te pobjeda na Green-Tech Hackathonu koji je organiziralo britansko veleposlanstvo u Zagrebu. Pave je predstavio projekt na Digi Awardu, gdje je dobio prvu nagradu čitatelja. Helena je pak dobitnica L’Orealove i UNESCO-ove stipendije “Za žene u znanosti”
“Sve to nam je pomoglo, i financijski, i kroz umrežavanje, i tako što smo postali vidljiviji”, kaže Helena. Dobrim dijelom su dosadašnji razvoj financirali nagradama te, naravno, vlastitim sredstvima. Tu je naravno i Agronomski fakultet: “Mi smo zaposlenici Fakulteta i uvijek ističemo da dio naših istraživanja izvire iz rada na Fakultetu”. Ta saznanja nadograđena su radom koji je financiran vlastitim sredstvima i nagradama.
“Mislim da je poanta suradnje znanosti i poduzetništva da naše rezultate damo nekome na korištenje”, ističe Helena.
Što se tiče konkurencije, kaže kako se primjenom ozona u poljoprivredi bave u Portugalu i Francuskoj, osobito u vinogradarstvu. U Hrvatskoj se, dodaje, nitko profesionalno ne bavi primjenom ozona u zaštiti bilja.
Tri ključna cilja koja su definirali su izrada i zaštita prototipa, provedba istraživanja koja su nužna u realnim uvjetima (na proizvodnim površinama), te jačanje vidljivosti kako bi se istaknuli na tržištu.
“To su osnovni ciljevi. Ako napravimo više, super”, kaže Helena te dodaje kako bi htjeli tijekom iduće godine zaposliti jednu do dvije osobe.
Aktivno rade i na prijavama za sredstva iz EU fondova te na prijavi za natječaj Pokreni nešto svoje. Tu su i Interreg projekti. “Bilo kakve ekstra sredstva koja možemo dobiti su poželjna.”
“Dugoročno očekujemo da ćemo nastaviti raditi na rješenjima koja se temelje na zelenim tehnologijama. Ima mnogo takvih metoda za koje naši poljoprivrednici ne znaju i ne koriste ih jer do sada nije bilo potrebe. Dok god imate mogućnost koristiti nešto što je lako dostupno, relativno jeftino i oko toga ne treba puno razmišljati, to je svima prvi izbor. A ako treba nešto ekstra, imamo problem. No, sada će tako morati biti jer nema drugog izbora. Pojavit će se sigurno nove djelatne tvari, ali čim se nešto klasificira kao pesticid, manje je prihvatljivo.”
Greener se namjerava više angažirati i oko takozvanih karbon kredita.
“Hrvatska u globalnim razmjerima nema tako jaku industriju, ali svaka tvrtka trebala bi težiti da bud carbon free, a kako poljoprivrednici imaju mogućnost zarobljavanja CO2, oni bi mogli otkupljivati od tvrtki koje ga proizvode. To kod nas nije još zaživjelo, ali željeli bismo educirati poljoprivrednike da postanu carbon collectori. I da se umreže s tvrtkama koje bi prodale svoj višak. Mislim da bismo tu mogli napraviti dobru stvar”, zaključila je Helena Virić Gašparić, suosnivačica startupa Greener.
