Više od polovice svjetskog stanovništva svakog je tjedna meta prijevara povezanih s plaćanjem, upozorava britanski Royal United Services Institute (RUSI). U svom najnovijem izvješću organizacija koja se bavi istraživanjem obrambenih i sigurnosnih izazova navodi da su prijevare kod kojih korisnik sam autorizira plaćanje postale globalna sigurnosna prijetnja, a ne samo pitanje zaštite potrošača.
Riječ je o prijevarama poznatima kao APP (authorised push payment), kod kojih prevaranti žrtvu navedu da autoriziraju plaćanje i pošalju novac na račun za koji misle da pripada legitimnom primatelju.
Tehnički gledano, nije riječ o “neautoriziranoj” transakciji, kod koje prevarant ukrade vjerodajnice i sam napravi prijenos novca. Upravo zato je APP problematičan za klasični model zaštite korisnika.
RUSI upozorava da autorizirane prijevare imaju ozbiljne posljedice za povjerenje u institucije, gospodarsku stabilnost i funkcioniranje globalnog financijskog sustava.
Prema procjeni RUSI-ja, globalni gubici od APP prijevara u 2025. godini iznosili su 329 milijardi funti, dok se zarada kriminalaca približila razinama zabilježenima u trgovini ilegalnim drogama. Broj Interpolovih obavijesti i upozorenja povezanih s prijevarama od 2024. godine povećao se za 54 posto.
U svom izvješću Authorised payment fraud: approaches to policy and governance, RUSI procjenjuje kako je gotovo polovica svjetskog stanovništva svakog tjedna meta nekog prevaranta. Kriminalne skupine šire svoje djelovanje na razne vrste kriminala, od prijevara i kibernetičkog kriminala do korupcije, trgovine ljudima i terorizma, upozorava RUSI.
Iako građani razvijenih zemalja u apsolutnom iznosu gube najviše novca u autoriziranim prijevarama pri plaćanju, posljedice su znatno teže u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. RUSI upozorava da bi izostanak odlučnijeg djelovanja mogao poništiti dio napretka postignutog u području financijske uključenosti.
Britanske banke traže veći angažman društvenih mreža
U Ujedinjenom Kraljevstvu oko dvije trećine prijevara usmjerenih protiv građana dolazi iz inozemstva, procjenjuje RUSI. Organizacija zato poziva na koordiniraniji pristup u kojem bi, uz financijski sektor, veću odgovornost preuzele i tehnološke kompanije te društvene mreže.
Britanska bankarska industrija posebno upozorava na ulogu društvenih mreža. Prema podacima organizacije UK Finance, kriminalci su prošle godine u Ujedinjenom Kraljevstvu putem prijevara povezanih s plaćanjem ukrali 1,28 milijardi funti. UK Finance takve prijevare smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, a upozorava i da njihov opseg povećava uporaba umjetne inteligencije.
Od ukupnog iznosa APP prijevara, 576 milijuna funti, odnosno 66 posto, poteklo je s društvenih mreža. UK Finance stoga traži strože i provedive obveze za njihove operatere.
Ruth Ray, direktorica za gospodarski kriminal u UK Financeu, upozorila je da tehnološke platforme ostvaruju financijsku korist od lažnog oglašavanja koje se koristi u prijevarama. Kao primjere platformi na kojima kriminalci pronalaze žrtve navela je Facebook Marketplace, Instagram i TikTok.
Prema njezinim riječima, velike društvene mreže kriminalcima omogućuju pristup velikom broju potencijalnih žrtava, zbog čega je za suzbijanje prijevara potreban koordiniran pristup financijskog i tehnološkog sektora.
EU: Većinu gubitaka kod prijevara povezanih s kreditnim transferima snose korisnici
EBA i ECB su u svom najnovijem zajedničkom izvješću, objavljenom u prosincu 2025., naveli da je ukupna vrijednost prijevara u platnom prometu u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) porasla s 3,5 milijardi eura u 2023. na 4,2 milijarde eura u 2024.
Korisnici platnih usluga snosili su približno 85 posto ukupnih gubitaka od prijevara povezanih s kreditnim transferima. EBA i ECB ističu da je razlog prvenstveno to što su korisnici manipulacijom navedeni da sami iniciraju prijevarne transakcije.
Hrvatska narodna banka (HNB) posljednjih je godina pojačala upozorenja o financijskim i internetskim prijevarama. Na svojim mrežnim stranicama objavila je niz informacija o online prijevarama, lažnim objavama, pokušajima prijevare.
Kao regulator, HNB prikuplja i podatke o prijevarama primjenjujući metodologiju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), koja razlikuje, među ostalim, neautorizirane transakcije i prijevare u kojima je korisnik manipulacijom naveden da sam inicira transakciju.
HNB također ima sustav izvještavanja u kojem se za vrste prijevarnih transakcija koristi posebna klasifikacija i objavljuje dosta podataka o platnim transakcijama, ali APP kategorija nije jasno prikazana kao zaseban, lako čitljiv javni pokazatelj.
Prema hrvatskom Zakonu o platnom prometu, kod neautorizirane transakcije pružatelj platnih usluga ima obvezu dokazivanja da je transakcija autentificirana. Ako korisnik osporava autorizaciju, sama činjenica da je korišten platni instrument nije nužno dokaz da je korisnik autorizirao transakciju.
Kod APP prijevara situacija je složenija jer je sam korisnik tehnički autorizirao transakciju, pa se pravila koja vrijede za neautorizirane transakcije ne primjenjuju na isti način.
Provjera primatelja smanjuje rizik, ali ne zaustavlja sve prijevare
No EU teži da se kod određenih kreditno-transfernih prijevara odgovornost između pružatelja platnih usluga jasnije podijeli, uključujući mehanizme za naknadu žrtvama. Europski regulatorni okvir pritom se postupno prilagođava upravo takvim prijevarama, među ostalim uvođenjem provjere primatelja plaćanja i novih mehanizama zaštite korisnika.
U Godišnjem izvješću HNB-a za 2024. navodi se da se najveći broj pritužbi u području platnog prometa odnosio na neautorizirane platne transakcije, a da je većina tih pritužbi bila posljedica prijevara putem socijalnog inženjeringa, psihološke manipulacije i obmane. To ukazuje na veliku ulogu socijalnog inženjeringa u prijevarama u Hrvatskoj. Pri tome treba naglasiti da HNB govori o neautoriziranim prijevarama.
Uredba EU 2024/886 uvodi obvezu pružatelja platnih usluga da kod kreditnih transfera (redovnih i instant) provjere podudaraju li se podaci o primatelju s računom na koji korisnik šalje novac. Mehanizam poznat kao Verification of Payee (VoP), odnosno provjera primatelja plaćanja, trebao bi otežati prijevare u kojima korisnik novac šalje na račun prevaranta. Za države europodručja, uključujući Hrvatsku, rok za primjenu VoP-a bio je 9. listopada 2025.
VoP provjerava podudara li se IBAN s nazivom primatelja prije nego što korisnik autorizira plaćanje. Ako postoji nepodudaranje, korisnik dobiva upozorenje, ali plaćanje se neće automatski zaustaviti.
No, VoP nije sustav koji provjerava je li primatelj legitiman. HNB opisuje VoP kao uslugu provjere primatelja kod redovnih i instant kreditnih transfera, s ciljem smanjenja broja prijevarnih transakcija.
Dakle, VoP je koristan alat za smanjenje rizika od prijevara i otkrivanje pogrešno usmjerenih plaćanja, ali sam po sebi ne može spriječiti sve APP prijevare.
To što IBAN odgovara nazivu primatelja ne znači da je primatelj legitiman.
Ako se podaci ne podudaraju, sustav upozorava platitelja da postoji rizik, a on odlučuje hoće li ipak nastaviti plaćanje.
Kod instant plaćanja problem je dodatno izražen jer se novac gotovo odmah prenosi na račun primatelja. Ako je riječ o prijevari, sredstva mogu biti vrlo brzo prebačena na druge račune i tako nestaje iz dosega jednostavnog opoziva transakcije.
U Hrvatskoj provjera podataka o primatelju nije potpuno nova praksa. HNB podsjeća da banke u Hrvatskoj već godinama mogu za poslovne subjekte u Hrvatskoj automatski dohvatiti naziv primatelja preko Jedinstvenog registra računa (JRR). Zato se kod velikog dijela domaćih B2B plaćanja naziv primatelja može automatski prikazati nakon unosa IBAN-a.
